U nepunih mjesec dana politika HDZ-a BiH pretrpjela je dva teška poraza na terenu koji su do sada smatrali domaćim. Najprije u Rotterdamu na Kongresu Evropske narodne stranke (EPP), a zatim i u Bruxellesu na sastanku koji je organizirao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, agenda koju HDZBiH već godinama zastupa posredstvom zvaničnika Republike Hrvatske raspršena je u paramparčad.

Zajednički imenitelji oba HDZ-ova debakla jesu SDA i njen predsjednik Bakir Izetbegović, što čak ni najagresivniji oponenti te stranke ne pokušavaju osporiti.

Najprije je HDZ Hrvatske pokušao uoči Kongresa EPP-a progurati “Hitnu rezoluciju o izbornim reformama u Bosni i Hercegovinu”, kojom bi unutar ove najveće evropske političke grupacije legitimizirao i afirmirao stavove sestrinske stranke iz Bosne i Hercegovine.

Na nesreću HDZ-a BiH, članica ove političke grupacije jeste i SDA, čiji je predsjednik Bakir Izetbegović prisustvovao Kongresu, na kojem je održao niz sastanaka s vodećim zvaničnicima EPP-a. Rezultat toga jeste potpuna dekonstrukcija HDZ-ovog prijedloga rezolucije i finalni dokument koji je u potpunoj suprotnosti od prvobitnog sadržaja. 

“Legitimno predstavljanje”, na kojem je insistirao HDZ, izbrisano je i nije našlo mjesto u finalnom dokumentu, baš kao i poziv na uspostavljanje pariteta u raspodjeli vlasti između tri konstitutivna naroda. Umjesto sadržaja koji je ponudio HDZ, u Rezoluciju je uvrštena osuda secesionističke politike Milorada Dodika.

Ovakva Rezolucija najveće evropske političke grupacije jasna je smjernica za djelovanje i institucija Evropske unije i njenih zvaničnika, a eliminisanje retrogradnih ideja o “legitimnom predstavljanju”, onakvom kako tu sintagmu interpretira HDZ, nije samo pobjeda jedne stranke ili jednog političara već pobjeda ideje moderne, evropske i građanske Bosne i Hercegovine. 

Loš početak mjeseca za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića pretvorio se u pravu noćnu moru. Sastanak u Bruxellesu, na čijoj su organizaciji sami insistirali i koji je organizirao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, inače blizak prijatelj predsjednika HDZ-a Hrvatske Andreja Plenkovića, rezultirao je svime osim onim što je priželjkivao Čović.

Iako je doputovao u Bruxelles, Čović se nije pojavio na sastanku, čemu je presudio njemu neodgovarajući format, odnosno prisustvo člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, a naročito sadržaj ponuđenog dokumenta u kojem je, na temelju Rezolucije EPP-a, izostalo “legitimno predstavljanje” kao ključna smjernica u budućim izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva. 

U prvobitnom prijedlogu političkog sporazuma navedeno je da se reforme Ustava i izbornog zakonodavstva trebaju provesti najkasnije šest mjeseci nakon formiranja državne vlasti. Na insistiranje Bakira Izetbegovića i Šefika Džaferovića, ova je formulacija izmijenjena tako da vremenski rok od šest mjeseci počinje teći od pune implementacije izbornih rezultata, odnosno od formiranja svih nivoa vlasti, a ne samo državne, čime je HDZ-u uskraćen prostor za blokade slične onima kojima već četiri godine svjedočimo u Federaciji BiH.

Sve probosanske stranke prihvatile su “Politički sporazum o principima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu”, ali nisu predsjednici svih stranaka imali jednak ili čak približan udio u definisanju njegovog sadržaja koji je, baš kao i u slučaju Rezolucija EPP-a, još jedna pobjeda Bosne i Hercegovine.

Tome najbolje svjedoči fotografija nastala tokom jedne od pauza, a koja se proširila medijima i društvenim mrežama. Fotografija prikazuje Bakira Izetbegovića, Šefika Džaferovića i Željka Komšića kako usaglašavaju detalje sporazuma, dok ostali akteri ispred probosanskih stranaka statiraju, nijemo posmatrajući imenovani trojac. 

Naivno bi bilo vjerovati da će se svi akteri u Bosni i Hercegovini pridržavati obaveza i principa sadržanih u Briselskom sporazumu, ali njegov značaj nije u usmjeravanju unutarnjih političkih dešavanja koliko je u otvaranju mogućnosti za dodjeljivanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji. Prihvatanje ovog Sporazuma i ispunjavanje nekih od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su posebno potcrtani u prihvaćenom dokumentu, poput usvajanja Zakona o VSTV-u, Zakona o javnim nabavkama ili Zakona o sprečavanju sukoba interesa, moglo bi Bosni i Hercegovini već u ovoj godini donijeti status kandidata, a samim tim i otvaranje pristupnih fondova, što bi se direktno reflektiralo i na kvalitet života građana.

U okolnostima u kojima se Dragan Čović nije udostojio ni pojaviti na sastanku koji je lično prizivao, te u kojima su predstavnici stranaka sa sjedištem u entitetu RS pred zvaničnicima Evropske unije razmjenjivali najgnusnije uvrede i psovke, konstruktivnost i spremnost na pronalazak kompromisa zarad napretka definitivno je legitimizirala probosanski politički front kao predvodnika evropskog puta Bosne i Hercegovine. Od nedjelje je i Charlesu Michelu i Josepu Borrellu potpuno jasno ko su, kako to voli kazati Dragan Čović, nositelji evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.

Posljednji Izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji je u utorak usvojio Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), logičan je slijed događaja započet u Rotterdamu i nastavljen u Bruxellesu. U tom dokumentu, čiji je autor izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel, ističe se da Evropski parlament “prima na znanje koncept konstitutivnih naroda, ali ističe da taj koncept ni na koji način ne bi trebao voditi ka diskriminaciji ostalih građana niti implicirati dodatna prava za osobe koje se identificiraju kao dio tih grupa u poređenju s ostalim građanima Bosne i Hercegovine”.

Potpuno uklanjanje diskriminacije iz ustavnopravnog okvira Bosne i Hercegovine i omogućavanje jednakih prava za svakog građanina, neovisno o njegovoj etničkoj pripadnosti i prebivalištu, koncept je koji deklarativno zagovaraju stranke koje se identificiraju kao “građanske”, a na čijem ostvarivanju u praksi zapravo najviše radi stranka koju neke od “građanskih” identificiraju kao “etnonacionalnu”. U Rotterdamu i Bruxellesu je ta činjenica samo još jednom potvrđena.