Bangladeš, četvrtu najmnogoljudniju muslimansku državu, nakon Indonezije, Pakistana i Indije, (Indija nije većinska muslimanska, ali u njoj živi više od 200 miliona), proteklih dana potresaju masovne antivladine demonstracije predvođene opozicijom, kojom dominira Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Opozicija u Bangladešu od 2009, od kad je na vlasti Popularna liga (Awami League), tvrdi da trpi represiju i masovnim protestima pokušava mobilizirati podršku nezadovoljnih masa za parlamentarne izbore koji bi se trebali održati 2024. godine. Nacionalistička partija Bangladeša održala je 11. januara 2023. u Daki masovni skup na kojem je govorio generalni sekretar opozicionog BNP-a Mirza Fakhrul Islam Alamgir.

Iako u opoziciji tavori od 2009. godine, BNP je povećala popularnost i proteklih mjeseci uspijeva politički mobilizirati milione građana, barem ako je suditi prema odazivu članova i simpatizera na brojnim skupovima održanim u više gradova. Kampanja opozicije kulminirala je konačnim megamitingom u glavnom gradu Daki, kojem su prisustvovali deseci hiljada pristalica ove stranke i simpatizeri. Sve to neminovno ukazuje da se BNP, polahko ali sigurno, vraća u političku arenu na velika vrata budući da joj za to pogoduju nove, relaksiranije političke okolnosti u zemlji, posebno zbog činjenice da je vladajuća struktura pod vodstvom Narodne lige ublažila represivnu politiku gušenja rivalske stranke, nakon što je Washington uveo niz sankcija protiv bangladeške agencije za provođenje zakona, poznate kao Bataljon za brzu akciju, čiji su dužnosnici optuženi za brojna ubistva i ozbiljna kršenja ljudskih prava.

HAPŠENJA LIDERA OPOZICIJE

Vlada je, koristeći državnu mašineriju i monopol nad upotrebom sile kojom raspolaže, na skupove opozicije odgovorila dodatnom represijom, uhapsivši dvojicu opozicionih lidera BNP-a, Mirzu Abbasa i Mirzu Fakhrula Islama Alamgira, koji su u pritvoru proveli mjesec. Pored toga, vladajuća Awami liga organizirala je kontraskupove, što je uobičajena praksa dokazivanja popularnosti u zemljama Južne Azije. Vlada je najavila novu politiku izgradnje „pametnog Bangladeša“, zamjenjujući prethodni slogan i politiku „digitalnog Bangladeša“. Stranka na vlasti obećala je implementirati 40 megaprojekata u više ekonomskih sektora do 2041. godine.

Politička hapšenja opozicionara nisu značajnije oslabila opozicioni BNP, koji nastavlja održavati političke skupove. BNP pokušava mobilizirati pristalice iz redova radničke i niže srednje klase, slojeva stanovništva koji su najviše pogođeni teškom ekonomskom situacijom u zemlji. BNP je predstavio svoj prijedlog strukturnih reformi od 27 tačaka. Mnoga od reformskih načela usmjerena su na reformu civilnog društva. BNP je obećao da će, kada dođe na vlast, ukinuti kontroverzni Zakon o digitalnoj sigurnosti, koji je vlada Awami lige, navodno, upotrijebila radi uklanjanja s političke scene i zatvaranja brojnih opozicionih političara i disidenata, uključujući pisce, novinare, umjetnike, kao i vođe vjerskih manjina.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina najavila je da će sljedeći opći izbori biti održani u januaru 2024, ali, ako se represija nad opozicijom nastavi, postoje naznake da bi opozicioni BNP mogao bojkotirati izbore. Umjesto da učestvuje u aranžiranim i nepravednim izborima, BNP je skloniji politici mobilizacije sljedbenika putem masovnih skupova u cilju organiziranja širokog fronta jer je to jedina garancija da s vlasti svrgne Awami ligu. BNP namjerava, pritiscima na vlast, proizvesti pristanak vlasti na formiranje privremene tranzicijske vlade koja bi zatim mogla provesti izbore u povoljnijim okolnostima za opoziciju. Sudeći prema posjećenosti mitinga opozicije, čini se da bi ovakva strategija mogla prisiliti vladajuću Awami ligu na popuštanje i formiranje tranzicijske privremene vlade.

Nacionalistička partija Bangladeša (BNP) stara je politička organizacija. BNP je 1978. godine osnovao harizmatični vojni diktator Ziaur Rahman, koji je uspostavio stanovitu vrstu porodične, iako republikanske dinastije. Nakon njegove smrti vodstvo stranke preuzela je njegova supruga Khaleda Zia. Ona je upravljala strankom u vrijeme poznatog narodnog pokreta za demokratiju u Bangladešu, pobijedivši na prvim demokratskim parlamentarnim izborima 1991. godine. Izgubila je vlast 1996, ali je ponovo izabrana 2001. i vladala do 2006. godine. Drugi mandat njene vladavine posebno je bio obilježen kontroverzama i aferama, a najveće optužbe na njen račun bile su da je na visoke državne položaje imenovala ličnosti osumnjičene za ratne zločince. Među njima su bili Motiur Rahman Nizami i Ali Ahsan Mohammad Mujahid. To je dovelo do formiranja prelazne dvogodišnje vlade kojom su zapravo iz sjene upravljale Oružane snage Bangladeša, 2008. su ponovo održani parlamentarni izbori na kojima je ubjedljivo pobijedila Avami liga, politička partija koja je i danas na vlasti u Bangladešu. BNP je od tog momenta u opoziciji. Dolaskom na vlast Avami liga pokrenula je kontroverzne sudske procese za navodne ratne zločine iz oslobodilačkog rata 1971, kad se Bangladeš otcijepio od Pakistana i proglasio nezavisnost. Ranije se ova država zvala Istočni Pakistan, a njom se upravljalo iz Islamabada. Dolaskom na vlast prije 15 godina Awami liga pokrenula je i sudske procese zbog korupcije u koju su, navodno, bili umiješani visoki funkcioneri i lideri BNP-a. Jedna od političkih partija, bliskih partnera BNP-a, jeste islamski orijentirani Džemat-e-Islami, čiji su visoki zvaničnici osuđeni za ratni zločin, nad kojim je izvršena smrtna kazna. To je izazvalo revolt među širokim muslimanskim slojevima u Bangladešu.

PRIVREMENE VLADE I BOJKOT IZBORA

Praksu formiranja privremenih vlada u cilju organizacije i provođenja izbora ukinula je 2011. vladajuća Awami liga. Analitičari vjeruju da je stoga Awami liga na izborima koje je sama organizirala 2014. nelegitimno izglasana s obzirom na to da je BNP i tada bojkotirao izbore, smatrajući ih nepoštenim. Odsustvo snažnog protivnika kakav je BNP u borbi za vlast omogućio je vladajućoj grupaciji, Awami ligi, da formira tzv. supervećinu sa 153 izabrana poslanika iz redova stranke. Uvidjevši da bojkotiranje izbora vodi u ćorsokak, BNP je 2018. godine odlučio učestvovati u izbornom procesu, iako ga nije smatrao pravednim i transparentnim. To se pokazalo ispravnim rezonom jer je BNP uspio osvojiti samo sedam mandata. Upravo zbog ovakvih prilika i hegemonističke uloge vladajuće Awami lige, opozicioni BNP zalaže se za ponovno uvođenje sistema privremene vlade radi održavanja transparentnijeg izbornog procesa. Pored toga, svojim masovnim mitinzima opozicija želi dokazati građanima, vlastima i međunarodnoj javnosti da itekako ima široku podršku građana.

Strategija BNP-a za povratak na vlast temelji se na dva kraka, ustrajnost na mobilizaciji građana putem uličnih protesta radi izazivanja reakcije vlasti čije bi represivne mjere podigle ugled opozicije u očima naroda učinivši ih potlačenom klasom, što svakako nosi rizik ozbiljnog sukoba sa snagama sigurnosti. U takvim je sukobima početkom decembra 2022. jedna osoba poginula. Ipak, BNP ne odustaje od zacrtane strategije i već je održao 10 protestnih skupova. Posmatrači Južne Azije i Bangladeša posebno vjeruju da se dolaskom na vlast BNP-a pod vodstvom Tariqura Rahmana ništa posebno ne bi promijenilo u smislu boljeg života za građane. Drugi krak plana opozicije jeste pridobijanje građanskog društva na svoju stranu za korjenite reforme političkog sistema u zemlji kroz reformski program od 27 tačaka. Taj program na papiru djeluje prilično ubjedljivo i obećavajuće.

Prijedlozi reforme uključuju uvođenje gornjeg doma parlamenta, uspostavu ravnoteže moći između premijera i predsjednika republike, ograničenje mandata premijera na dva mandata, ukidanje kontroverznog zakona o digitalnoj sigurnosti, koji je vlada Awami lige zloupotrijebila kako bi eliminirala i utamničila brojne opozicione političare, disidentske pisce, novinare, umjetnike i vođe vjerskih manjina. Pitanje je da li će ovi prijedlozi opozicije dobiti širu podršku javnosti čija je pažnja ovog momenta uglavnom fokusirana na egzistencijalna pitanja preživljavanja u teškoj ekonomskoj krizi. BNP se nada da će pridobiti podršku radničke i niže srednje klase, najviše pogođene krizom.

PROBLEMATIČAN IMIDŽ LIDERA OPOZICIJE

BNP također ima ozbiljan problem s imidžom svog lidera i vršioca dužnosti predsjednika ove partije Tariqura Rahmana. Tariqur je sin Khalede Zije, bivše premijerke i udovice bivšeg diktatora. Trenutno je u egzilu u Londonu. On je osuđen u brojnim slučajevima za koje BNP tvrdi da su politički motivirani. Njegova majka Khaleda Zia živi u Daki, ali je još pod uslovnom zatvorskom kaznom i u nekoj je vrsti kućnog pritvora. Medijska mašinerija Bangladeša, pod utjecajem vladajuće stranke Awami lige, uspjela je Tariqura Rahmana predstaviti kao korumpiranog oportunističkog političara, a u novembru 2022. sud Bangladeša izdao je nalog za njegovo hapšenje pod optužbom za korupciju. Mnogi u redovima građanskog društva vjeruju da vladavina Rahmana ne bi bila ništa bolja od vladavine Hasine. Čak i ako bi ga građani prihvatili za vođu, BNP je suočen s preprekama Rahmanovog povratka u Bangladeš iz Velike Britanije a da on po povratku ne bude uhapšen. BNP stoga vjeruje da jedino pritiscima uličnim protestima može osigurati uvjete za njegov bezbjedan povratak u zemlju. U sadašnjim okolnostima Vlada bi ga sigurno dala uhapsiti odmah po slijetanju u Daku. Samo masovni ustanak može postaviti scenu za njegov povratak. Politički povratak BNP-a ovisan je o masovnim skupovima radi održavanja aktuelne podrške.

BNP ima dobro iskustvo i sigurno je naučio lekcije iz parlamentarnih izbora 2014. i 2018. godine. Ako ponovi greške iz 2018, rizikuje da mu se ponovi katastrofalan poraz, a vladajuća Awami liga time bi dobila još veći legitimitet i optužbe na račun vlasti bit će teže opravdati, iako je činjenica da vladajuća stranka uspijeva već 15 godina održati hegemonističku poziciju na vlasti u Bangladešu. Ako BNP i ovog puta bojkotuje izbore, u slučaju da Vlada ne pristane na formiranje privremene izborne vlade, po svemu sudeći, glavna politička borba vlasti i opozicije odigrat će se na ulicama Bangladeša masovnim skupovima poput onih koje je vodio bivši pakistanski premijer Imran Khan. Ne treba potcijeniti snagu i sposobnost Awami lige da se održi na vlasti. Pored spremnosti da legitimitet potvrdi i vlastitim masovnim skupovima, Vlada više računa na dobitnu kombinaciju koja joj može osigurati ostanak na vlasti, a koja se ogleda u razvojnim projektima: izgradnja mostova, željezničkog metroa i drugih infrastrukturnih megaprojekata koji garantiraju šanse za nova radna mjesta i poslovne mogućnosti za poduzetničku klasu.

Opozicioni BNP računa da može formirati široki opozicioni front programskim koalicionim savezom s manjim opozicionim grupacijama i segmentima građanskog društva bez obzira na ideološke razlike. Iako je u opoziciji Sheikh Hasina važila kao hrabri opozicionar, spremna na žrtvu, konfrontaciju s vlašću, dolaskom na vlast ova političarka, koja je neminovno zaslužna za restauraciju demokratije u Bangladešu, promijenila se i postala je autoritarna. Na izborima 2024. vladajuća Awami liga pokušat će osigurati svoj četvrti uzastopni mandat. U tom cilju Sheikh Hasina i njena vlada nastoje oslabiti šanse opozicije, uključujući i ometanje predizbornih aktivnosti opozicione Bangladeške nacionalističke partije (BNP). Neki novinari tvrde da je premijerka svoje pravo autoritarno lice pokazala izjavom da „ruke koje bi mogle glasati protiv nas moraju biti slomljene“, iako se to može tumačiti i u figurativnom smislu. Njen ministar unutrašnjih poslova Asaduzzaman Khan Kemal odlučan je u namjeri da spriječi ulične proteste, kazavši da Vlada neće tolerirati skupove na ulicama. Pod izlikom sprečavanja nasilja policija je pojačala obezbjeđenje i postavila kontrolne punktove na ulazima u glavni grad, a pretresa i autobuse, pa čak i privatne automobile u cilju zastrašivanja pristalica opozicije.

Američka ambasada u Daki izrazila je zabrinutost pozivajući obje strane da poštuju vladavinu zakona i suzdrže se od upotrebe nasilja, uznemiravanja i zastrašivanja. Clement Voule, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, apelirao je na vlasti Bangladeša da garantiraju pravo na mirno okupljanje i suzdrže se od upotrebe sile protiv demonstranata. Borba za vlast dviju tradicionalnih porodičnih republikanskih dinastija u Bangladešu, kojim dominiraju dvije žene, a koja traje decenijama, teško da će u dogledno vrijeme ustupiti mjesto stvarnoj narodnoj demokratiji. Bez obzira na neke impresivne ekonomske pokazatelje, koji su Bangladeš katapultirali na pijedestal južnoazijskog ekonomskog tigra, Bangladeš prolazi kroz ozbiljnu političku i ekonomsku krizu, a velike regionalne i ekstrateritorijalne sile poravnjavaju svoje račune preko leđa Bangladeša u svom nadmetanju za geopolitički primat u Indo-pacifičkoj regiji.