Rumunija i Bugarska su države s najnižom stopom vakcinisanosti u Evropskoj uniji i najvećom dnevnom stopom smrtnosti. Mrtvačnice su pune, ali u Bugarskoj je samo 27,9 posto stanovništva vakcinisano s dvije doze, a 40,1 posto u Rumuniji. Pristup vakcinama nije problem, centraliziran sistem nabavke u EU garantuje pravednu i proporcionalnu raspodjelu vakcina, ali u tim zemljama nema masovne imunizacije zbog niskog nivoa zdravstvenog obrazovanja, dezinformacije i nepovjerenja u vlast.
Situacija je još gora u zemljama bivše Jugoslavije i njihovoj okolini. Srbija ima 46,7 posto stanovništva vakcinisanog s obje doze, Crna Gora 44,1 post, Sjeverna Makedonija 39,2 posto, Albanija 37,1 posto i Bosna i Hercegovina s grozno niskih 22 posto. Budući da je nivo vakcinisanosti obrnuto proporcionalan stopi smrtnosti od virusa korona, Istočna Evropa postala je epicentar pandemije od prošle jeseni, prije svega, nakon širenja omikron varijante.
Ali antivakseri nisu specifikum samo na Balkanu. Njemačka, Austrija i Švicarska također pokazuju “iznenađujuće niske” stope vakcinisanosti. Švicarska, jedna od najbogatijih zemalja svijeta, ima najnižu stopu vakcinisanosti u Zapadnoj Evropi. Više od trećine stanovništva alpske zemlje (33 posto) nije primilo prvu dozu vakcine, a slični postoci su u Austriji (33 posto) ili Njemačkoj (30 posto).
Te su zemlje njemačkog govornog područja pod utjecajem pokreta “Querdenker”, koje se suprotstavlja ograničenjima koja je usvojila Njemačka vlada. Kako tvrde njemački zvaničnici, “Querdenker” i krajnje desničarske stranke poput Alternative za Njemačku (AfD) šire skepticizam u vezi s vakcinama. I čini se da uspijevaju. Naime, prema anketama, 80 posto ispitanika koji nisu bili vakcinisani reklo je da prvo treba odvagati rizike i prednosti ovih lijekova, a 41 posto smatra da je vakcinisanje “nepotrebno”.
