Prošla godina bila je iznimno unosna za kibernetičke kriminalce, posebno one koji djeluju iz Kine i jugoistočne Azije. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, različiti zločinački sindikati koji djeluju putem interneta uspjeli su prikupiti više od 33 milijarde eura zahvaljujući prevarama i krađama na mreži.
To je rekordan broj koji je bio moguć zahvaljujući mnogim promjenama u ponašanju koje su se pojavile nakon pandemije. Provodimo više vremena online i stoga smo više vremena izloženi pokušajima prevare.
Ali to je također posljedica značajnog porasta broja kriminalaca i organiziranih grupa koje nekažnjeno djeluju iz nekoliko zemalja jugoistočne Azije, regije svijeta, prema Ujedinjenim narodima, koja postaje središte operacija sve sofisticiranijih zločina.
Kriminalne grupe također su pronašle najbolji način da se organiziraju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Postoje jaki dokazi da se podzemna tržišta podataka sele na Telegram i pružatelji usluga aktivno nastoje ciljati na organizirane kriminalne grupe sa sjedištem u jugoistočnoj Aziji", objašnjavaju iz Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).
Upotreba automatiziranih sistema i botova na Telegramu učinila je kriminalcima trivijalnim dobivanje ličnih podataka, kao što su identifikacijski brojevi, kreditne kartice i adrese miliona ljudi diljem svijeta. S tim podacima u rukama, te grupe stvaraju različite strategije za prevaru žrtava.
Telegram je također postao najpopularniji izvor u potrazi za zlonamjernim softverom ili pranju novca dobivenog ovim prevarama.
Izvještaj Ujedinjenih naroda povećava pritisak na aplikaciju za razmjenu poruka, koja je već mjesec dana u fokusu evropskih regulatora zbog svoje labave politike u pogledu moderiranja sadržaja.
Krajem augusta njen osnivač Pavel Durov uhapšen je u Francuskoj u sklopu operacije usmjerene na zlostavljače djece. Durov, koji je osnovao Telegram 2013. godine, navodno je odbio dati interne podatke iz aplikacije kako bi olakšao rad, a njegova labava politika o moderiranju sadržaja mogla bi biti jedan od razloga za proliferaciju svih vrsta kriminala na platformi, uključujući distribuciju slika ovih zločinaca.
Nakon hapšenja Durov je pooštrio neke od Telegramovih politika moderiranja i ponovio svoju predanost pružanju ključnih identifikacijskih podataka, kao što su IP adrese korisnika, u istragama koje imaju sudski nalog za pristup. Mreža ima oko milijardu registriranih korisnika diljem svijeta.
