Hiljade demonstranata okupilo se u srijedu u glavnom gradu Armenije Jerevanu kritizirajući vladin neuspjeh da podrži armenske separatiste u Nagornom Karabahu, pošto se odmetnuta regija morala predati Azerbajdžanu.

Demonstranti su se okupili na Trgu republike. Mnogi su tražili da premijer Nikol Pašinjan podnese ostavku. Pašinjan je bio na dužnosti u vrijeme poraza od Azerbajdžana 2020., a sada je i doveo do konačnog kolapsa armenskih vlasti u Karabahu.

"Nadamo se da će otići. Bolje je da vođa koji je izgubio rat ode nego da ostane", rekao je 32-godišnji inženjer Harut. Rekao je da je poraz boli još više kada se uzme u obzir koliko su se dugo Armenci borili za Nagorno Karabah. "Borili smo se za to 30 godina, više od 30 godina i sada je sve to uzalud."

Opozicioni političari održali su govore na pozornici kritizirajući Pašinjana, koji je preuzeo vlast u revoluciji 2018. kada se obraćao pristašama na istom tom trgu.

Neki demonstranti bacali su boce i kamenje na premijerov ured na trgu. Interventna policija blokirala je pristup vladinim institucijama, a u blizini trga parkirani su vojni kamioni i raspoređene su jake snage sigurnosti.

Azerbejdžan je u srijedu zaustavio ofanzivu nakon što su armenske separatističke snage u Nagornom Karabahu pristale na prekid vatre po kojem će to područje biti vraćeno pod kontrolu Bakua. Pašinjan je zadnjih mjeseci javno optužio Rusiju da ne čini dovoljno kako bi pomogla Armeniji. U utorak je rekao da neidentificirane snage razgovaraju o državnom udaru u Jerevanu.

U isto vrijeme, Azerbajdžan je rekao da želi "gladak proces reintegracije" Armenaca u Karabahu i odbacio je armenske optužbe da želi "etnički očistiti" regiju. Objavili su da su zaustavili vojno djelovanje u Nagornom Karabahu nakon što su uspjesi na bojnom polju primorali armenske separatističke snage da pristanu na prekid vatre.

U sklopu sporazuma kojeg su predstavili Azerbajdžan i rusko ministarstvo odbrane, zastupljeno na području sa svojim snagama, separatisti će se razoružati i raspustiti. Pregovori o budućnosti Armenaca koji tamo žive počet će u danas, a prekid vatre je stupio na snagu u srijedu u 13 sati po lokalnom vremenu.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev u govoru naciji u srijedu navečer rekao je kako je Baku „željeznom šakom“ vratio suverenitet nad Nagornim Karabahom te da su armenske snage započele predaju naoružanja i napuštanje regije.

Alijev tvrdi da će Armenci u Karabahu moći učestvovati na azerbejdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sistemu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi. „Pretvorit ćemo Karabah u raj“, najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi.

Karabah, gorska regija na južnom Kavkazu, međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, no dijelovima tog područja su od kraja sukoba početkom devedesetih vladale separatističke armenske snage. Armenci tvrde da to područje, kojeg nazivaju Artsakh, historijski pripada njima.

Baku tvrdi da će integrirati 120 hiljada Armenaca Nagornog Karabaha, no oni su skeptični jer je područje bilo poprište dva rata od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, a Jerevan je optuživao Azerbejdžan za pokušaj etničkog čišćenja.

Vojna pobjeda brojčano nadmoćnijih Azera nad separatistima mogla bi izazvati političke turbulencije u susjednoj Armeniji u kojoj je dio javnosti ljut jer Jerevan nije uspio zaštiti njihove sunarodnjake.