Avdo Huseinović, autor dokumentarnih filmova koji istrajno i sistematski bilježi najvažnije priče našeg naroda, i ovoga puta donosi djelo koji otvara važno, a do sada nedovoljno ispričano poglavlje naše historije.

Njegov novi film "No lomite munar i džamiju", nastao kroz višegodišnje istraživanje, prva je sveobuhvatna dokumentarna priča o sistematskom rušenju džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, zločinu koji je, kako film pokazuje, počinjen i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike, u četiri američka grada Hardford, Čikago, St. Louis i Phoenix, u proteklih deset dana premijerno je prikazan ovaj film.

- Novi film je nekoliko godina rađen i to je prva dokumentarna filmska priča o sistematskom rušenju džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. To dokazujemo i u filmu, džamije su rušene i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Neke su rušene u vrijeme potpisivanja Sporazuma, a neke čak i dvije godine poslije - naveo je Huseinović za Stav.

O herojima

Avdo Huseinović o fimu "Juriš nepobjedivih": Jedna od najdramatičnijih priča koju sam radio, zaslužuje i svoju igranu filmsku verziju

Riječ je o planetarnom zločinu, kako on ocjenjuje, i od iznimne je važnosti što je dokumentovano, što zbog nas, tako i zbog generacija koje će doći poslije nas.

- Znamo svi statistiku koja se uglavnom spominje svakog 7. maja na Dan džamija. Riječ je o više od 600 srušenih džamija na okupiranim teritorijama i još više stotina onih koje su oštećene i porušene artiljerijskim djelovanjima u sredinama koje su bile pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine - kazao je on.

Hafiz Muamer Okanović

Uz Dan džamija: Evocirajući tmurne slike bezumlja uništavanja, razumni ljudi uviđaju ljepotu vizionarstva graditelja Ferhadije, Arnaudije...

Film je urađen istraživački, kao svojevrsni putopis kroz Bosnu i Hercegovinu.

- Nažalost, nikad u jednom dokumentarnom filmu, koji traje sat i pedeset minuta, ne može se ispričati ni blizu onoga što bi trebalo. Ali, trudio sam se da u tih petnaestak slučajeva koje smo obradili, sa brojnim relevantnim dokumentima, kroz izjave insajdera, pripadnika srpskih vojnih snaga, ali posebno oslanjajući se na svjedočenja pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, prikažemo metodologiju koja je vladala od prvih dana agresije.

Naravno, srpske vojne snage su je prve koristile i u puno većoj mjeri, ali su ih od Prozora u oktobru 1992. godine pa sve do 1997. godine u tome vjerno pratili i pripadnici hrvatskih vojnih snaga, što je naravno evidentirano i u haškoj presudi Prliću i drugima - objasnio je Huseinović.

U prvom licu

Avdo Huseinović: Često sam bio na udaru, otkrivali smo ljude koje nisu čak ni istražitelji; ko ne slavi svog vojnika morat će tuđeg

Akcentirao je da je važno da je rušenje džamija uvršteno kao ratni zločin u više pravosnažnih haških presuda.

- U filmu imamo brojna imena, nazive inžinjerskih jedinica koje su radile. Ono što smatram jako važnim jeste da je meni kao autoru u mnogome oslonac bila ekspertiza jednog američkog profesora s Harvarda, stručnjaka za islamsko naslijeđe na Balkanu, koji je bio vještak Haškog tribunala i svjedok u više predmeta. On je na naučan, nepristrasan način, dao veliki doprinos da priča o rušenju džamija tokom agresije na našu domovinu postane globalni historijski fakt. Možemo kazati, i to je dokazano kroz ovaj film, da je možda prvi put u historiji čovječanstva rušenje džamija uvršteno kao ratni zločin na globalnom nivou kroz presude najvećeg suda za ratne zločine na svijetu, a to je u ovom slučaju bio Tribunal u Hagu - zaključio je Huseinović.