U ravnici Malatya, na jugoistoku Turske i petnaestak kilometara od rijeke Eufrat, nalazi se mjesto Arslantepe (Lavlja gora), također poznato kao Melid. Ovo mjesto, humka (tepe na turskom znači humka) visoka tridesetak metara koja dominira okolnom ravnicom, čiji su ostaci stari oko 8.000 godina, formirana je nizom naselja koja su nastajala u mjestu tijekom tisućljeća, pod uticajem raznih civilizacija koje su okupirale regiju, kao što su Huri i Hetiti. U bizantsko doba koristilo se kao nekropola. Ovo važno arheološko nalazište u julu je postalo dio UNESCO-ove liste svjetske baštine.
Humku Arslantepe, koju su talijanski arheolozi proučavali više od 60 godina, prvi je iskopao francuski arheolog Louis Delaporte između 1932. i 1939. godine. Talijanska iskopavanja na tom mjestu započela su 1961. pod vodstvom arheologa Piera Meriggija i Salvatorea i trajala do 1968.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Alba Palmieri, sa Univerziteta La Sapienza, u Rimu, preuzela je vodstvo projekta sve do dolaska Marcelle Frangipane, koja je više od trideset godina rukovodila iskopavanjima na lokalitetu, uz podršku turskih vlasti.
Tokom svog tog vremena u Arslantepeu je otkriveno više od 5000 otisaka pečata na mjestu velikog kompleksa palače iz 4. tisućljeća p.n.e, koji je također nekada sadržavao hramove i skladišta. Zanimljivo je, prema riječima arheologa, da su pronađeni samo otisci, ali ne i žigovi, iako se prema tim otiscima čini da je bilo kamenih, metalnih i drvenih žigova.
Što se motiva tiče, "pronašli smo tuljane s lavovima, zmijama i ljudskim likovima. Različiti su uzorci. Ispitujemo koje su predmete njima zapečatili: vaze, torbe, košare, vrata...", komentira Frangipane, koja smatra da je proučavanje vrlo važno za razumijevanje porijekla državne uprave i birokracije, te prelaza s egalitarne na hijerarhijsku društvenu strukturu.
Nalazište Arslantepe dalo je i druge vrste nalaza. U iskapanjima provedenim osamdesetih godina prošlog stoljeća pronađen je niz mačeva i bodeža iskovanih legurom arsen-bakar i dužine od 45 do 60 centimetara, starih oko pet hiljada godina, koji se smatraju najstarijim mačevima na svijetu.
Ali u Arslantepeu nisu otkriveni samo otisci žiga i mačevi. Posljednjih godina na lokalitetu je ekshumiran sistem odvodnje, brojne skulpture lavova... Sadašnja voditeljica iskopavanja, arheologinja Francesca Balossi Restelli, najavila je nova i važna otkrića na lokalitetu tokom kampanje iskapanja koja je provedena ovog ljeta, a koja je započela 10. avgusta. Za to vrijeme otkriveno je više od dvadeset grobnica starih oko hiljadu godina, uz ostatke šest znatno starijih kuća, datiranih između 3700.-3600. p.n.e.
"Želimo razumjeti historiju ovog mjesta prije izgradnje kompleksa palače. Također želimo razumjeti kako je nastala administracija i državni sistem", kaže Balossi Restelli, koja vjeruje da će iskopavanje unutrašnjosti ovih kuća dati vrlo zanimljive nalazi. Isto tako, uvjerena je da će iskapanja u Arslantepeu u budućnosti donijeti još mnogo važnijih otkrića koja će pomoći istraživačima da puno bolje razumiju prošlost ovog drevnog naselja.
