Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Armin Hodžić održao je konferenciju za medije na temu posljednjih izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o genocidu u Srebrenici te o aktuelnostima u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) upozorava kako je u proteklih nekoliko dana došlo do niza neprimjerenih izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u kojima relativizira i umanjuje obim počinjenog genocida u Srebrenici.
Predstavnici Bošnjaka u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji uputili su stoga prekjučer, nakon izjava Milanovića o Srebrenici, otvoreno pismo svim najvišim institucijama u Republici Hrvatskoj, no ono je ostalo bez odjeka, upozorava Hodžić.
Hodžić je ocijenio kako je od općih izbora 2018. godine BiH postala u hrvatskom političkom prostoru među najvažnijim temama, ali i primarna agenda hrvatske vanjske politike. Istaknuo je kako su se koristili različiti diskursi vezani uz susjednu BiH u dnevnopolitičkom diskursu, no ocijenio je kako je Milanović nedavnom izjavom o Srebrenici prešao civilizacijsku liniju.
Eufemizam za genocid u Srebrenici
Citirao je sporne dijelove izjave Milanovićeva u kojoj kaže: “To je težak zločin s elementima genocida, to je rekao i sud, ali nijedan sud ne može biti sveto pismo. Nekim ljudima je to dobro leglo, nekim ljudima, ili neljudima, to nije dobro leglo, pet hiljada ili osam hiljada ili osamdeset hiljada nije isto. Nije isto događa li se u plinskim komorama ili se događa s mačetama. Ne znam kome bi moja takva izjava mogla škoditi.”
“Sporan je eufemizam za genocid u Srebrenici ‘to je strašan zločin’, jer ne radi se o strašnom zločinu, nego o genocidu i to su u svojim presudama rekli svi relevantni međunarodni sudovi. Najjeziviji dio ove poruke je da svaka žrtva nije ista”, rekao je Hodžić.
On upozorava kako Milanović relativizira značenje sudova i tu poruku prenosi građanima te dodaje kako Zakon o zabrani negiranja genocida nije "Inzkov zakon", ocijenivši to kao termin za relativizaciju genocida u Srebrenici koji je u službi velikosrpske politike.
Poruku koju je Milanović poslao Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, u kojoj kaže “da ne vrše pritisak da se ovaj zakon ukine kako ih se ne bi proglasilo fašistima”, Hodžić također smatra spornom jer ukazuje na formalnost, bez obzira na sadržaj.
“On brine za njihov imidž, ne brine za konsekvence onoga što oni rade” poručuje Hodžić.
Upozorava kako sličnu retoriku imaju dužnosnici u RS-u te srbijanski ministar Aleksandar Vulin, kojega je nazvao neformalnim glasnogovornikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Organski primitivizam
“Ovakvo trgovanje sa sjećanjem na Genocid u Srebrenici, nebitno je li zbog izbornog zakona ili Daytona, bilo čega, je neprihvatljivo, bez obzira na to s koje strane dolazilo. Ondje nisu ubijeni vojnici, tamo su ubijani svi, žene, djeca, muškarci, dan-danas se traži 1.200 ljudi, tamo su ubijani maloljetnici. Ovdje ne pričamo o politici, kulturi, sportu, ovdje pričamo o civilizacijskim vrijednostima ispod kojih se nadamo da nitko od nas ne bi smio ići, a posebno ljudi koji su na tako visokim dužnostima kao što je gospodin Milanović, prvi čovjek Republike Hrvatske. Ako od njega dolaze ovakve poruke, šta možemo očekivati u društvu”, istakao je Hodžić, dodavši: “Zoran Milanović ima urođenu predrasudu prema Bošnjacima i prema Bosni i Hercegovini, on Bošnjake vidi kao ljude za bauštelu i pravljenje ćevapa, što je organski primitivizam. I unatoč tome što čine većinu populacije u Bosni i Hercegovine, njih se ne treba ništa pitati?! Iz te misli proizlazi stav da je Genocid u Srebrenici manje vrijedan u odnosu na neke druge genocide i ratne zločine.”
Ocjenjuje kako nije bilo slučajno to što predsjednik Milanović ove godine, 11. jula, iako je u to vrijeme bio u Bosni i Hercegovini, nije bio u Srebrenici, te dodaje kako je njegova namjera ne zamjerati se Miloradu Dodiku kako ne bi bio prepreka izmjeni Izbornog zakona ili drugom političkom cilju u Bosni i Hercegovini. Hodžić smatra kako je pretjeran upliv koji dolazi iz Mostara i utječe na vanjskopolitičke stavove Hrvatske.
Ocijenio je izuzetno važnim i dobrim sudjelovanje člana Predsjedništva Bosne iH Šefika Džaferovića u vukovarskoj Koloni sjećanja te apelirao da se njeguju politika i kultura saosjećanja.
