Teme | 04.11.2026.

Pitanje vremena

Arktik: Led se topi, utrka počinje

Ono što je nekad bilo zaleđeno na mapi, danas je otvorena šahovska tabla na kojoj Washington, Moskva i Peking vuku poteze, a male zajednice poput Grenlanđana pokušavaju zadržati pravo da same odlučuju o svojoj budućnosti

Autor:  Stav
Foto: AI

Sjever planete dugo je bio zaleđena periferija. Danas je jedno od najvrućih geopolitičkih područja na svijetu.

Zamislite more koje je stoljećima bilo neprohodno, a sada se svakog ljeta otvara sve duže. Ispod njega i oko njega leže nafta, plin i rijetki metali. Iznad njega prolaze najkraće rute za projektile između Amerike i Rusije. To je Arktik 2026. godine i nije čudno što su se oko njega okupile sve velike sile.

Zašto baš sada

Klimatske promjene na Arktiku djeluju brže nego bilo gdje drugo. Ljetni led je tanji i manji nego prije nekoliko decenija, pa brodovi mogu ploviti tamo gdje su nekad mogli samo ledolomci. To otvara tri potencijalne rute: Sjeverni morski put uz obalu Rusije, Sjeverozapadni prolaz kroz kanadsko otočje i, u budućnosti, rutu preko samog Sjevernog pola.

Prednost je jednostavna geografija. Put iz Kine do Evrope preko sjevera je za hiljade kilometara kraći od puta kroz Sueski kanal. U vremenu kada su Crveno more i Hormuški moreuz postali nesigurni, svaka alternativa dobija na težini.

Rusija drži ključ

Najveći dio arktičkog saobraćaja danas ide Sjevernim morskim putem, koji Rusija kontroliše i za koji naplaćuje pratnju ledolomaca. Prema podacima norveškog Centra za logistiku visokog sjevera (CHNL), 2025. je bila rekordna godina sa 103 tranzitna putovanja i oko 3,2 miliona tona tereta. Sezona 2026. već je do kraja septembra premašila taj broj, a procjene govore o gotovo 150 putovanja i oko 4,5 miliona tona. Pokrenuta je i prva redovna kontejnerska linija preko Arktika.

Ipak, brojke treba staviti u kontekst. Analitičari su izračunali da cijeli rekordni promet iz 2025. odgovara otprilike jednom i po danu saobraćaja oko Rta dobre nade. Arktik zasad nije zamjena za klasične rute, nego strateška opcija koja polako raste. Rusija istovremeno obnavlja sovjetske vojne baze na sjeveru, dok su neki njeni veliki energetski projekti, poput novih LNG postrojenja, zbog sankcija odgođeni.

Kina, "skoro arktička država"

Kina nema ni pedalj teritorije u Arktiku, ali se službeno proglasila "skoro arktičkom državom". Svoje planove naziva Polarnim putem svile, nastavkom velike inicijative Pojas i put. Gradi ledolomce, šalje kontejnerske brodove sjevernom rutom i sve tješnje sarađuje s Rusijom, uključujući i zajedničke pomorske vježbe. Za Moskvu, odsječenu od zapadnih tržišta, kineski novac i brodovi su dobrodošli. Za NATO, to je novi izazov na sjevernom krilu.

Grenland u centru oluje

Najdramatičnija arktička priča ove godine odvijala se na Grenlandu, najvećem ostrvu na svijetu i autonomnoj teritoriji Danske. U januaru 2026. američki predsjednik Donald Trump ponovio je da SAD "treba" Grenland, nije isključio upotrebu sile i zaprijetio carinama evropskim saveznicima. Uslijedila je najozbiljnija kriza u transatlantskim odnosima posljednjih decenija. Evropske zemlje poslale su vojnike na vježbe na ostrvo, a u Nuuku su dijeljene brošure o tome kako preživjeti krizu.

Na forumu u Davosu Trump je odustao od prijetnji silom i carinama. Nakon mjeseci pregovora, SAD, Danska i Grenland u septembru su potpisali sporazum kojim Washington dobija trajnu kontrolu nad sigurnošću ostrva, a Rusiji i Kini se zabranjuju baze na Grenlandu. Danska i Grenland ističu da suverenitet nije bio predmet pregovora i da ostrvo nije na prodaju.

Zašto je Grenland toliko važan? Leži između Sjeverne Amerike i Evrope i nadzire takozvani GIUK prolaz, morski koridor između Grenlanda, Islanda i Britanije kroz koji ruske podmornice moraju proći da bi stigle do Atlantika. Na ostrvu je američka baza s radarima za rano upozorenje na balističke rakete. Ispod leda leže rijetki zemni metali, ključni za baterije, vjetroturbine i vojnu tehnologiju.

Ko polaže pravo na sjever

Arktičko vijeće čini osam država: SAD, Kanada, Rusija, Danska (preko Grenlanda), Norveška, Island, Švedska i Finska. Nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, sedam od osam članica pripada istom savezu, a Rusija ostaje sama, ali s najdužom arktičkom obalom. Više država preklapajuće polaže pravo na dijelove morskog dna, uključujući i područje oko Sjevernog pola.

Zanimljivo je i da sjever privlači tehnološke kompanije. Hladna klima i obnovljiva energija čine ga idealnim za podatkovne centre, pa ih se sve više gradi u Norveškoj, Islandu i Finskoj.

Šta dalje

Arktik neće preko noći postati novi Sueski kanal. Plovidba je i dalje sezonska, skupa i opasna, a infrastruktura skromna. Ali smjer je jasan: kako se led povlači, rastu i ulozi. Ono što je nekad bilo zaleđeno na mapi, danas je otvorena šahovska tabla na kojoj Washington, Moskva i Peking vuku poteze, a male zajednice poput Grenlanđana pokušavaju zadržati pravo da same odlučuju o svojoj budućnosti.

Bijela kuća

Historijski susret Trumpa, Putina i Jinpinga o smanjenju nuklearnog oružja

Crno more u fokusu

Zašto se Indija uključuje u rusko-ukrajinski sukob?

Novi hladni rat

Bitka za Sjeverni morski put: Arktik postao ključno pitanje ruske egzistencije

Učestali incidenti

Crno more najopasnije ratište NATO-a i Moskve

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh