Arhiv Bosne i Hercegovine nedavno je izložio javnosti zahtjev Zemaljskoj vladi za BiH za izdavanje pasoša, ali i sam pasoš koji je kasnije izdat na ime Hasiba Ramića. Između ostalog, u ovom dokumentu mogu se vidjeti detalji o putovanjima čovjeka koji je posjedovao ove putne isprave, a između ostalog stoji da je u tom periodu putovao i u Zemun.
Osim osnovnih podataka, zanimljivo je da je u pasošu u tom periodu bilo potrebno navesti i informacije o "stasu, vlasima (kosi), o obliku lica, usta, nosa, boji očiju" te o "osobitim obilježjima". Također, u ovom dokumentu stoji i da se on izdaje "u ime Njegova Veličanstva Franje Josifa I., cara austrijskog, kralja češkog i. t. d. i Apostolskog kralja ugarskog".
Pasoš je na ime Hasiba Ramić važio dvije godine.
Podsjećamo, Zemaljska vlada je predstavljala lokalnu vlast za vrijeme vladavine Austro-Ugarske u BiH. Ona je u sebi objedinjavala izvršnu i sudsku vlast te je bila zadužena za rukovođenje administracijom. Kako je to dogovoreno na Berlinskom kongresu, trupe Austro-Ugarske ušle su u Sarajevo 29. augusta 1878. godine, a već je 1. januara naredne godine s djelovanjem počela Zemaljska vlada.
Zemaljska vlada bila je podijeljena na tri sektora: za unutrašnju upravu, za finansije i za pravosuđe. U skladu s ovim može se kazati da je zadržan raniji osmanski sistem organiziranja, u kojem je kod viših upravnih organa postojala podjela vlasti na unutrašnju, finansijsku i sudsku, dok su se u kotaru kao najnižoj upravnoj instanci sjedinjavale sve tri grane poslova.
