U srcu stare čaršije u Jajcu, nedaleko od Esma Sultanija džamija, tokom gradnje hotela otkriveni su ostaci hamama – javnog kupatila iz osmanskog perioda, uništenog u velikom požaru koji je prije više od dva i po stoljeća zahvatio grad.
Arheološka istraživanja pokazala su da se radi o hamamu koji je u Jajcu podigao ili obnovio osmanski namjesnik Melek Ahmed-paša tokom svog vezirovanja u Bosni 1658. i 1659. godine. Ovu građevinu u svom putopisu iz 1660. godine spominje i poznati osmanski putopisac Evlija Čelebi, koji je hamam naveo među značajnijim građevinama tadašnjeg Jajca. Hamam su u svojim zapisima bilježili i drugi putopisci, među njima i Atanasije Georgiceo.
Prema dostupnim podacima, hamam je bio dio urbanog života grada u osmanskom periodu. Javna kupatila tada nisu bila samo mjesta higijene, nego i važni društveni prostori u kojima su se ljudi okupljali, razgovarali i odmarali, a u narodnoj medicini smatrala su se i mjestom koje doprinosi zdravlju i oporavku organizma.
Prilikom izgradnje hotela pronađeni su sačuvani dijelovi ovog javnog kupatila, koji su potom zaštićeni i integrirani u sam objekat. Umjesto da budu skriveni, ostaci hamama predstavljeni su javnosti na nesvakidašnji način – restoran hotela dobio je stakleni pod, ispod kojeg se mogu vidjeti arheološki ostaci kupatila. Tako posjetioci, dok borave u restoranu, imaju priliku istovremeno uživati u gastronomskoj ponudi i pogledu na dijelove historijske građevine stare više od tri stoljeća.
- Ovakvo rješenje omogućilo je da se arheološko naslijeđe očuva, a da pritom ostane dio svakodnevnog života grada. Umjesto izdvojenog muzeološkog prostora, ostaci hamama danas djeluju kao svojevrsni "arheološki prozor" u prošlost – diskretno uklopljen u urbanu strukturu Jajca i bez narušavanja historijskog ambijenta stare čaršije. Ovakav pristup reflektuje principe koje promoviše UNESCO i međunarodne konzervatorske povelje, gdje se autentičnost i čitljivost arheoloških slojeva stavljaju ispred estetske rekonstrukcije - zapisao je arheolog Mirza Kapetanović.

