Prema riječima Andrewa Jewella, rezidentnog predstavnika MMF-a u Bosni i Hercegovini, čak i da entiteti ostanu opredjeljeni servisiranju svojih obaveza, tranzicija od provjerenog mehanizma do novog načina izmirivanja vanjskih dugova vjerovatno bi oslabila raspoloženje investitora i povećala troškove zaduživanja.

Jewell je potcrtao da je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), poput Centralne banke, stub ekonomije koji dobro služi građanima Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da je Vlada Republike srpske najavila svoju namjeru da se povuče iz Uprave za indirektno oporezivanje.

“Ostavljajući po strani pravnu problematiku o kojoj Međunarodni monetarni fond nije u poziciji da komentira, smatramo da bi takav potez imao velike ekonomske posljedice jer je UIO jedna od najuspješnijih institucija u Bosni i Hercegovini”, naveo je Jewell.

Dodao je da su indirektni porezi, koje prikuplja UIO, najznačajniji izvor prihoda za vlade Federacije BiH, Republike srpske i Distrikta Brčko koji se koriste za finansiranje škola, bolnica, za izgradnju puteva i autoputeva te za isplatu penzija.

“Izuzev u 2020. godini, kada nas je pogodila pandemija, ovi prihodi posljednjih godina bilježe stalni rast. S oporavkom ekonomije, mi očekujemo da će ove godine prihodi od indirektnih/neizravnih poreza dostići najviši nivo do sada”, istakao je Jewell.

Pojasnio je da bi se taj dokazani okvir za prikupljanje i raspodjelu indirektnih poreza raspao ako bi se Republika srpska puvukla iz UIO, a Bosna i Hercegovina bi se tada vjerovatno vratila u situaciju prije nego što je uspostavljna UIO, kada su poreska konkurencija između entiteta i raširena poreska evazija umanjivale prihode širom zemlje.

Također, smatra da bi niži prihodi u tom slučaju ugrozili ključne usluge koje vlade trenutno pružaju.

“Zbog svih ovih razloga podstičemo vlasti da očuvaju integritet Uprave za indirektno oporezivanje”, poručio je Jewell, saopćeno je iz Ureda MMF-a u Bosni i Hercegovini.