Pronađen je neočekivan odgovor na pitanje ko bi trebao voditi proces upravljanja Gazom nakon genocidnog rata koji je Izrael završio - Tony Blair.
Prošle sedmice je otkriveno da se bivši britanski premijer - najblaže rečeno kontroverzna ličnost na Bliskom istoku - razmatra za čelnika prelazne vlasti u enklavi.
Haaretz je sada objavio procurjeli nacrt plana o tome kako bi Gaza izgledala pod Blairovom upravom. Plan otkriva hijerarhiju u kojoj međunarodni odbor milijardera i biznismena sjedi na vrhu, dok su na dnu visoko provjereni "neutralni" palestinski administratori. U njemu je utvrđen trogodišnji plan, s budžetom od 90 miliona dolara u prvoj godini, 134 miliona dolara u drugoj i 164 miliona dolara u trećoj (ovo su isključivo troškovi upravljanja i ne uključuju obnovu ili pomoć).
Administracija bi blisko sarađivala s Izraelom, Egiptom i SAD-om, te, prema izraelskim izvorima koje je citirao Haartez, ima podršku Bijele kuće.
Odbor milijardera
Međunarodna prelazna uprava Gaze, ili Gita, naziv je dat novoj instituciji koja će upravljati palestinskom enklavom. Prema nacrtu, Gitom će upravljati međunarodni odbor koji ima "vrhovnu političku i pravnu vlast za Gazu tokom prelaznog perioda".
Odbor će biti zadužen za sva imenovanja i nadgledati svaku komponentu vlasti. Sastojat će se od sedam do deset članova, uključujući predsjedavajućeg.
Odbor će uključivati visokog zvaničnika UN-a, a kao primjer je navedena Sigrid Kaag, specijalna koordinatorica UN-a za bliskoistočni mirovni proces.
Također bi uključivao "vodeće međunarodne ličnosti sa stručnošću u izvršnoj i finansijskoj oblasti".
Kao potencijalni kandidati navode se tri imena: Marc Rowan, milijarder koji posjeduje jednu od najvećih američkih privatnih investicijskih kompanija, Naguib Sawiris, egipatski milijarder u sektoru telekomunikacija i tehnologije, i Aryeh Lightstone, glavni izvršni direktor Instituta za mir Abraham Accords.
Lightstone je bio viši savjetnik Davida Friedmana, odlučnog branitelja izraelskog pokreta za ilegalno naseljavanje, kada je bio američki ambasador u Izraelu između 2017. i 2021. godine pod prvom administracijom Donalda Trumpa. Prema Haaretzu, on je također bio duboko uključen u stvaranje vrlo kontroverzne Humanitarne fondacije za Gazu.
Neće svaki član odbora biti milijarder ili imati veze s Izraelom ili Amerikom. Bit će "najmanje jedan kvalifikovani palestinski predstavnik", potencijalno iz "poslovnog ili sigurnosnog sektora". Nije jasno šta znači "kvalifikovan". I na kraju, u dokumentu se navodi da će odbor imati "snažnu zastupljenost muslimanskih članova kako bi se osigurala regionalna legitimnost i kulturni kredibilitet".
Ove muslimanske ličnosti bi idealno imale političku podršku svojih zemalja, ali i "dugogodišnji poslovni kredibilitet". Članove odbora bi "nominovale države "doprinosilice", a potvrđivale bi ih kroz proces koji koordinira UN". Odbor bi izvještavao Vijeću sigurnosti UN-a, koje bi mu u konačnici dalo ovlaštenje za obavljanje njegovih funkcija.
Vijeće sigurnosti trenutno uključuje nestalne članice koje su oštro kritikovale izraelski genocid u Gazi, poput Alžira, Pakistana i Slovenije, pored stalnih članica Rusije i Kine. Bilo bi zanimljivo vidjeti da li bi ove zemlje odobrile prelaznu vladu u Gazi kojom bi uglavnom upravljali nepalestinski milijarderi i poslovni ljudi.
Predsjedavajući (vjerovatno Blair)
Razni mediji su izvijestili da se Blair najavljuje kao predsjedavajući prelaznog tijela, iako se njegovo ime ne spominje u nacrtu. U dokumentu se spominju javno-privatna partnerstva za vođenje vladinih projekata, jedna od Blairovih karakterističnih politika kao premijera Ujedinjenog Kraljevstva.
Prema nacrtu plana, predsjedavajući će služiti kao "viši politički izvršni direktor, bit će tui glavni glasnogovornik i strateški koordinator za cijelu tranzicijsku vlast".
Oni bi bili imenovani putem "međunarodnog konsenzusa" i uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Nema spomena o palestinskom konsenzusu prilikom njihovog izbora. Ako je Blair zaista predloženi predsjedavajući, mogao bi imati težak posao u postizanju "međunarodnog konsenzusa" za svoje imenovanje.
Njegovo postupanje u ratu u Iraku kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva, kao i njegovi odnosi s nizom autokrata, učinili su ga izuzetno nepopularnim širom svijeta.
Predsjedavajući će predstavljati Gitu "na svim diplomatskim, donatorskim i međuvladinim forumima". Također će voditi "stratešku sigurnosnu diplomatiju" s drugim akterima, "uključujući Izrael, Egipat i Sjedinjene Američke Države". U dokumentu se navodi da Gitini visoki zvaničnici u početku neće biti u Gazi.
U prvoj godini, bit će smješteni u "koordinacijskim ćelijama" poput El-Arisha na Sinaju u Egiptu i "udaljenim političkim centrima" poput Kaira i Amana.
Djelomično raspoređivanje snaga u Gazi bi bilo do druge godine, prije "potpune operacionalizacije" enklave u trećoj godini.
Hijerarhijska struktura
Organizacijska shema na kraju dokumenta prikazuje hijerarhijsku strukturu Gite, s odborom i predsjednikom na vrhu.
Sigurnosno tijelo, "Međunarodne sigurnosne snage", nalazi se u istom redu kao i odbor i predsjednik i čini se da je izvan hijerarhije.
Ovo tijelo će upravljati prelazima u Gazu, pomorskim prilazima i "perimetarskim zonama" u koordinaciji s Izraelom i Egiptom.

