Američka politika na Balkanu iz faze u fazu sve više ide u interes većih država kao što su Srbija, Hrvatska i Bugarska, a sve više na štetu manjih država i malobrojnijih naroda kao što je BiH, odnosno Bošnjaci, Crna Gora, Kosovo i S. Makedonija.
Najnovija epizoda "eskalacije" sukoba na sjeveru Kosova otkriva suštinsku promjenu stava prema Prištini što se ranije moglo nazrijeti kroz pojedine izjave američkih diplomata.
Ambasador SAD na Kosovu Džefri Hovenijer izjavio je danas da postoji velika opasnost da stranci uspostave de fakto, a možda čak i de jure, protektorat nad sjeverom Kosova, prenosi prištinska Gazeta Blic.
„Više NATO trupa na Kosovu znači više stranih trupa, a to znači manje moći i ovlašćenja za Kosovo. Više stranog prisustva na Kosovu znači manje mogućnosti za lokalno stanovništvo i Albance da sami odlučuju“, istakao je Hovenijer.
Upozorio je da postoji veoma ozbiljan rizik da će stranci uspostaviti de fakto, a možda i de jure protektorat nad sjeverom i da kratkovidna politika u najgorem slučaju stvara Palestinu, a u najboljem slučaju Kipar. Dodao da je neophodno razgovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se stvari smirile, prenosi Kosovo online.
Ovakva poruka američke administracije je do sad najoštriji ukor premijeru Kurtiju koji ne želi udovoljiti pretenzijama Beograda nad suverenitetu Kosova. Poređenje Kosova sa sudbinom Palestine i Kipra pokazuje su neprincipijelnost i promjenjivost politike Amerike shodno njihovim uskim interesima.
Suspenzija iz vojnih vježbi
Na sastanku sa novinarima jučer u Prištini američki amabasador je istakao da je otkazivanje učešća Kosova u vojnim vežbama "Defender Europe 2023" prva posljedica za Vladu Kosova, jer je odbacila pozive Vašingtona da ne eskalira situaciju na sjeveru. Državni sekretar SAD Entoni Blinken 26. maja je upozorio da će akcije Vlade Kosova u sjevernim opštinama imati posljedice po bilateralne odnose.
"Prvi pokazatelj toga bila je odluka koju je donio američki komandant za Evropu da otkaže učešće Kosova u ‘Defender Europe 2023. Za Kosovo te vježbe su završene“, rekao je Hovenijer, navodeći da se vlada u Prištini oglušila na američke pozive da deeskalira situaciju u opštinama na sjeveru.
Kako nezvanično saznaje RTS, SAD su zabranile sastanke i posjete prištinskih zvaničnika Americi. Takođe, SAD obustavljaju svaku vrstu pomoći Amerike za nova priznanja i članstvu Prištine u međunarodnim organizacijama.
Hovenijer je, takođe, naveo da je Vašington uputio snažnu poruku Kurtijevoj vladi odmah nakon početka akcije na sjeveru, upozoravajući da će takav potez imati negativan efekat na reputaciju Prištine i unazaditi dijalog sa Beogradom.
”Analiziramo kakvi će biti naši naredni potezi”, rekao je američki ambasador, navodeći da je od Kurtijeve vlade zatraženo da povuče specijalce sa sjevera, kao i da ”ne insistira da gradonačelnici obavljaju posao iz opštinskih zgrada”.
”Ne razumijemo zašto se alternativne lokacije ne mogu koristiti za obavljanje funkcija”, rekao je Hovenijer, navodeći i da Vašington smatra da ”nasilni upad i prisustvo kosovske policije predstavlja provokaciju”.
Hovenijer je, istovremeno, upozorio i na dodatne posljedice koje proizvodi ovakav pristup kosovskih vlasti.
”Moram da kažem da u ovom trenutku SAD nema mnogo interesa da se zalaže kod zemalja koje nisu priznale nezavisnost ili da aktivno radi na kosovskim evroatlantskim integracijama”, zaključio je američki ambasador.
Pritisak na makedonsku vladu da udovolji zahtjevima Bugara
Ujedinjena makedonska dijaspora (UMD), vodeći globalni glas za Makedonce sa sjedištem u Washington DC, osudila je komentare senatora Sjedinjenih Država Chrisa Murphyja o pristupanju Makedonije Evropskoj uniji.
Iz UMD poručuju da će komentari senatora Murphyja samo podstaći antiamerička osjećanja u Makedoniji.
Senator Murphy je u petak završio turneju po Balkanu, uključujući Makedoniju, kao dio svoje misije člana Komisije za vanjske poslove američkog Senata. U toku posjete senator je tri puta tvitao na istu temu, uključujući video poruku da je došao u Makedoniju na samo četiri sata kako bi prenio jednu jednostavnu poruku:
“Sjeverna Makedonija treba da usvoji ustavni amandman koji će joj omogućiti da ostane na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji.
Nakon sastanka sa Dimitrom Kovačevskim, premijerom Makedonije, senator Marfi je tvitovao:
„Obojica se slažemo da Sjeverna Makedonija treba da donese tehničku izmjenu svog ustava koja je neophodna za rješavanje pitanja sa Bugarskom. Hajde da uvedemo S. Makedoniju u EU!”
UMD je službeno zatražio sastanak između ureda senatora i članova odbora UMD-a kako bi izrazio zabrinutost zbog takvih komentara. Prema saznanjima UMD-a, nije potrebna nikakva ustavna promjena da bi se ispunili formalni kriteriji za pristupanje za pridruživanje EU osim zadovoljavanja pretjeranih zahtjeva drugih vlada da uklone svoje prigovore, posebno Bugarske i Grčke.
UMD je zaprepašten što se složene političke realnosti destiliraju u tvitove na društvenim mrežama, zanemarujući proživljena iskustva Makedonaca kojima se stalno uvjerava da će ako promijene 'još jednu stvar' imati nesmetan pristup Evropskoj uniji.
„Dobri ljudi Konektikata bi se mogli počešati po glavi ako bih počeo da tvitam da njihova država treba da promijeni ime ili napravi pauzu za nezavisnost. Isto važi i za dolazak senatora Murphyja u Makedoniju i destilaciju složene odluke o budućnosti Makedonije u Tweet. Makedonci moraju pobijediti naviku da udovoljavaju svakom političaru koji dođe u Makedoniju vjerujući da mogu riješiti svako pitanje tvitom od 280 znakova. Ona je duboko neosjetljiva na to da Makedonija već mijenja ime sa apsurdnim prefiksom - Sjever da bi uvjerila vlade Bugarske, Grčke i Albanije da pristupe EU. Postoji razlika između razgovora o principu pridruživanja EU i procesa pridruživanja i spajanja toga sa apsurdnim zahtjevima stranih vlada koje se protive postojanju Makedonije. Bugarska ima problematičnu historiju koja negira etnički i jezički identitet Makedonije kako na svjetskoj sceni tako i u njenoj svakodnevnoj politici. Nijedna druga zemlja na svijetu nije imala tako često pomicanje stativa kao Makedonija. UMD ostaje posvećen tome da Makedonija zauzme svoje mjesto u EU, kao što je to učinila sa NATO-om, ali ne na račun prodaje svoje duše iredentističkim zahtjevima Bugarske. UMD aktivno traži sastanak sa senatorom kako bi mu direktno izrazio ove zabrinutosti, u nadi da će dijalog biti u toku kako bi se razumjele činjenice, a ne naslovi, bolne političke realnosti za Makedonce posvuda,” kaže Argie N. Bellio, predsjedavajući Ujedinjene makedonske dijaspore.
Politika Amerike prema Balkanu ide prema jačanju četiri centra moći, a to su Zagreb, Beograd, Tirana i Sofija o čemu smo ranije pisali u Stavu.
