Politika | 01.07.2026.

Potencijalno rješenje

Amerikanac za američki projekat: Hoće li v. d. OHR-a odblokirati Južnu interkonekciju?

O kvalitetu potencijalnog rješenja koje bi omogućilo investicioni ciklus u bh. energetski sektor teško je govoriti, ali vrijedi napomenuti kako se o Crishocku u ovom kapacitetu priča već mjesecima, posebno od perioda kada je Parlament FBiH konačno usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji.

Autor:  R. S.
Foto: FENA

Vijeće za provedbu mira (PIC) jučer je potvrdio amerikanca Louis J. Crishock kao v.d. visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon nemogućnosti da se među državama članicama PIC-a postigne konsenzus u vezi sa izborom novog čelnika OHR-a.

U isto vrijeme, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP) govorio je o projektu Južne plinske interkonekcije BiH i susjedne Hrvatske, koji će realizirati američka kompanija.

Ono što stoji kao prepreka tog projekta su, osim činjenice da ni međudržavni Sporazum potpisan ranije u Dubrovniku nije parlamentarno ratifikovan ni u BiH niti u susjednoj Hrvatskoj, nova studija izvodivosti koja prati trasu plinovoda do Kaknja i Tuzle, te pitanje državne imovine. Ta neriješena pitanja razlog su što ugovor između američke kompanije AAFS i Vlade Federacije BiH još nije potpisan iako je zakonski rok za potpisivanje ugovora istekao.

No Lakić se čini optimističan pa tvrdi kako je zaključenje ugovora u završnoj fazi te da će on veoma brzo biti spreman "nakon rješavanja pitanje državne imovine i završetka studije izvodivosti".

Dakle, iz izjave Lakića čitamo kako će se jedno od najkompleksnijih pitanja u Bosni i Hercegovini koje opterećuje političke prilike, onemogućava razvoj i investicije te razlog je brojnih presuda Ustavnog suda BiH zbog činjenice da niži administrativni nivoi vlasti raspolažu držvnom imovinom kako im je volja, sada brzo biti riješeno.

Politički subjekti iz manjeg bh. entiteta RS pitanje državne imovine smatraju riješenim, a svakako se tako decenijama i ponašaju knjiženjem državne imovine na entitet, pa je sasvim jasno da nemaju namjeru podržati državni zakon koji bi u sebi sadržavao bilo šta drugo do legalizacije gruntovnih podjela entitetskom linijom unutar jedne suverene države.

Sasvim jasno, i vlasti u Federaciji BiH, entitetske i kantonalne, iako ne u jednakom obimu, svakako jesu ili su pokušavale raspolagati državnom imovinom koja im ne pripada o čemu također postoje presude i privremene mjere Ustavnog suda BiH.

Pitanje koje se u trenutnim okolnostima nameće, jeste da li će jučer potvrđen v. d. visokog predstavnika biti taj koji će svojom odlukom ili autoritetom riješiti, pokušati riješiti ili na neki drugi način omogućiti rješavanje pitanje državne imovine? Amerikanac za američki projekat.

O kvalitetu potencijalnog rješenja koje bi omogućilo investicioni ciklus u bh. energetski sektor teško je govoriti, ali vrijedi napomenuti kako se o Crishocku u ovom kapacitetu priča već mjesecima, posebno od perioda kada je Parlament FBiH konačno usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji.

Ipak, ako je rješavanje državne imovine doista "u završnoj fazi" kako tvrdi ministar Lakić, odgovor na pitanje hoće li u tome ključnu ulogu odigrati domaći politički kompromis ili autoritet novog šefa OHR-a, saznat ćemo vrlo brzo.

Redovno stanje

Poslije Schmidta potop?

Lobističkim prečicama

Od sankcija do "velikog čike": SNSD resursima BiH kupuje naklonost Bijele kuće

Drsko ophođenje

SDP-ovo "Sretno!" rudarima

Međuvlašće

Američki interregnum u OHR-u: Kako je pitanje državne imovine gurnuto pod tepih

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh