Benjaminu Netanyahuu će od sada biti vrlo teško putovati izvan Izraela. Nalog za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) protiv izraelskog premijera i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta izazvao je reakciju međunarodne zajednice koja sada mora odlučiti kako će postupiti u slučaju da Netanyahu odluči kročiti ka drugim zemljama.

Odluka dolazi nakon više od godinu dana ofanzive u Pojasu Gaze, gdje je najmanje 44.000 Palestinaca ubijeno izraelskim bombama i gdje cijelo stanovništvo pati od gladi. ICC je rekao da postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da su Netanyahu i Gallant počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti ograničavanjem humanitarne pomoći i sistematskim ciljanjem civila tokom svoje vojne kampanje, stoji u komentaru El Paisa

ICC je također pozvao na hapšenje sadašnjeg vođe Hamasa, Ibrahima al-Masrija, i šefa njegovog oružanog krila, Mohameda Deifa, za koje je Izrael tvrdio da ih je eliminirao. Sudije traže krivičnu odgovornost od palestinske oružane skupine za ubistvo više od 1200 izraelskih civila sedmog oktobra 2023. Međutim, ICC nema vlastitu policiju, pa ovisi o zemljama koje podržavaju sud da se pridržavaju potjernice.

S tim u vezi, Sjedinjene Države, veliki izraelski politički i vojni saveznik, direktno se protive potezu sudija. "U osnovi odbacujemo odluku suda da izda naloge za hapšenje protiv visokih izraelskih zvaničnika", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre ubrzo nakon objave. Njihovi su razlozi u biti egzistencijalni. Bidenova administracija tvrdi da sud nema nadležnost nad izraelskim zvaničnicima, jer Izrael nije dio suda. S druge strane, sud je tvrdio da se događaji o kojima se sudi odvijaju na palestinskoj teritoriji, koja je priznala autoritet pravosudne institucije od 2015. godine, kao država promatrač nečlanica UN-a.

Za razliku od Ukrajine, američka doktrina podrške Netanyahuu na svim frontovima neće biti znatno pogođena povratkom na predsjedničku dužnost Donalda Trumpa, čiju je pobjedu naveliko slavio politički vrh Tel Aviva. U Evropi je ta bezuslovna podrška razrijeđena. Šef vanjske politike Evropske unije Josep Borrell zatražio je preko X-a da odluku suda mora "poštovati ​​i provoditi" 27 država članica.

Nizozemska, Italija, Finska, Portugal, Slovenija i Irska su među zemljama EU-a koje su već rekle da će poštovati svoje obaveze prema ICC-u. Netanyahu bi bio uhapšen da je kročio u Irsku, rekao je irski premijer Simon Harris za radio RTE. “Da, apsolutno. Podržavamo međunarodne sudove i izvršavamo njihove naloge”, rekao je. Irska je priznala palestinsku državu u maju, zajedno s Belgijom i Španijom koje su također potpisale ugovor koji daje ovlasti krivičnom sudu i takođe se obavezale poštovati ​​odluku. “Španija poštuje odluku ICC-a i pridržavat će se svojih obaveza i obaveza u odnosu na Rimski statut i međunarodno pravo”, objasnili su iz Ministarstva vanjskih poslova te zemlje.

Francuska je bila puno opreznija, a vlada Emmanuela Macrona u petak je saopćila da je primila na znanje izjavu suda, koja nije konačna presuda već "formalizacija optužbe". Velika Britanija takođe bi uhapisla Netanyahua, rekao je Downing Street. Britanci su još jedan od jakih saveznika Izraela, ali, prema riječima glasnogovornika vlade, izvršna vlast će "poštovati ​​svoje zakonske obveze" ako bude potrebno.

O odluci će raspravljati i ministri vanjskih poslova G7 koji će se u talijanskom Fiuggiju, rekao je šef talijanske diplomatije Antonio Tajani. "Mi poštujemo i podržavamo ICC, ali smo uvjereni da je ono što je sada potrebno pravna, a ne politička uloga", rekao je Tajani medijima, dodajući da će njegov tim ispitati "dokumente kako bi shvatio koji su motivi naveli ICC da poduzme ovu odluku.”