Sjedinjene Američke Države objavile su 5. januara 2022. nove sankcije protiv osoba i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine, kojima je ponovo obuhvaćen predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Američki State Department već je 2017. godine objavio sankcije protiv Dodika i stranačkog mu kolege Nikole Špirića zbog korupcije i opstrukcija u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Od 5. januara ove godine na listi zabrana za putovanja u SAD nalaze se i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milan Tegeltija, njegova supruga Tijana i predsjednik PDA Mirsad Kukić.

Za razliku od prethodnih sankcija State Departmenta, ovaj je put i Ministarstvo finansija SAD-a odlučilo po tzv. Magnitsky zakonu sankcionirati Milorada Dodika i banjalučku Alternativnu televiziju (ATV). Praktično to znači da je blokirana sva imovina Dodika ili ATV u SAD-u, u kojoj imaju 50 posto ili više procenata vlasništva. Također, bilo koji državljanin ili firma iz SAD neće moći poslovati direktno ili indirektno s Dodikom i ATV. Dakle, ove sankcije mnogo su oštrije s obzirom na to da, pored zabrane putovanja i blokiranja imovine, dodatno otežavaju poslovanje osobama i pravnim licima koja se nalaze na listi sankcija.

Očekuje se da će lista sankcioniranih biti proširena na 50-ak osoba iz manjeg bh. entiteta. Pored toga, već je evidentno da će EU ili njene glavne članice pojedinačno uvesti sankcije protiv Dodika i njemu bliskih ljudi. Za takvo nešto nije potrebna jednoglasna odluka svih članica, već je dovoljno da u Vijeću EU postoji kvalificirana većina koja uključuje 55 posto zemlja članica i 65 posto stanovništva Evropske unije. U prijevodu to znači da bi s podrškom Njemačke, Francuske i zemalja Beneluxa kao i skandinavskih država sankcije mogli biti uvođene i uprkos protivljenju pojedinih članica kao što su Mađarska, Slovenija i članice Višegradske grupe.

Politička situacija u Bosni i Hercegovini postala je složenija nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko prošlog ljeta, na kraju svog mandata, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, po kojem je sada negiranje Genocida kažnjivo. Kao odgovor, srpski predstavnici počeli su blokadom državnih institucija, da bi kasnije krenuli u rušenje ustavno-pravnog poretka donošenjem zakona o entitetskoj agenciji za lijekove. Specijalni predstavnici SAD Matthew Palmer i Gabriel Escobar u javnosti su nekoliko puta ponovili kako su “sankcije na stolu” za one koji ugrožavaju mir i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

To što je još najjača svjetska sila odlučila konkretno djelovati i dodatno proširiti sankcije protiv secesionista koji ruše ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i time ugrožavaju mir u državi jeste svakako pozitivan signal. Ove sankcije mogu dodatno učvrstiti političku izolaciju Dodikovog režima u zapadnom političkom svijetu.

Nažalost, osim ove skoro pa simbolike (u odnosu na stvarnu opasnost u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi), ove sankcije neće imati mnogo efekta. Nakon uvođenja prvih sankcija od Obamine administracije, Dodik je samo snažnije nastavio s antidržavnom politikom. Zabrana izdavanja vize za SAD, u koje Dodik svakako ne putuje, i zamrzavanje imovine u SAD, gdje on svakako nema značajne imovine, nisu dovoljno jaki instrumenti da bi zaustavili secesionističku politiku. Otežavanje poslovanja Alternativnoj televiziji i nije neki problem kad je glavni propagandni alat režima RTRS.

Ove sankcije mogu samo ohrabriti Dodika da nastavi na putu u rušenju bosanskohercegovačke države i može se čak zlonamjerno protumačiti kao zeleno svjetlo za Dodika da može ići do kraja. Jer ako je za najozbiljnije kršenje Ustava BiH najjača reakcija od najjače svjetske sile i kreatora Dejtonskog sporazuma zabrana poslovanja američkim kompanijama s Dodikom i njegovom televizijom, Dodik može nastaviti s harmonikom i pjesmama.

Ove sankcije samo će politički ojačati Dodika, koji je vješto iskoristio sankcije pred pravoslavni Božić da se nametne kao veliki mučenik koji samo brani srpske interese protiv velikih zapadnih sila. O tome govore i izvještaji medijskih agencija iz Federacije BiH, koji su anketirali građane u manjem entitetu o mišljenju o posljednjim dešavanjima, gdje građani kategorično osuđuju sankcije i američku politiku. I najveći opozicioni kritičari Dodika iz manjeg entiteta osudili su nametanje sankcija od SAD.

Historija ekonomskih sankcija je duga. SAD su poslije kubanske krize 1961. uvele sankcije protiv Kube, zabranivši američkim kompanijama uvoz kubanskih proizvoda i sirovina. Islamska Republika Iran ima dugu historija života pod sankcijama zbog građenja vlastitog nuklearnog programa, te je ova jedna od rijetkih država na svijetu koja je isključena iz međunarodnog bankarskog sistema (SWIFT). EU i SAD su odlučili na sankcije protiv Rusije nakon što je okupirala Krim i podržala proruske separatiste u ovoj državi. Ove su sankcije i danas na snazi.

Šta je zajedničko svim ovim sankcijama? Kuba je i dalje komunistička država, Iran nije odustao od nuklearnog programa i Rusija i dalje okupira Krim. Drugim riječima, ekonomske sankcije nisu ispunili svoj politički cilj i tako će vjerovatno biti i u kontekstu sankcija Dodiku. Jednostavno, ako zapadne zemlje zaista žele spriječiti da se na teritoriji Bosne i Hercegovine stvori proruski satelit koji će destabilizirati cijelu regiju, potrebno je mnogo jače djelovanje.

To bi faktički značilo da NATO poveća svoje vojno prisustvo u ovoj zemlji kroz otvaranje nove misije, baze ili jačanjem trenutnih snaga u okviru EUFOR-a. Slanje međunarodnih trupa u strateški važna područja kao što su Brčko distrikt bila bi jasna poruka da se separatizam neće tolerirati, te bi sigurno obeshrabrilo pa i zaustavilo dalje secesionističke težnje.

No, za dugoročno rješavanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini potrebna su sistemska rješenja. Jasno je da sankcije ili čak uklanjanje Dodika iz politike ne bi bilo rješenje, jer bi nakon njega došao neki novi Dodik koji bi nastavio s istom antidržavnom politikom. Samo ispravljanje historijske greške i ukidanje na genocidu nastalog manjeg bh. entiteta osiguralo bi prosperitet, dugoročni  mir i sigurnost Bosni i Hercegovini.