Ambasade Savezne Republike Njemačke, Velike Britanije, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država objavile su zajedničko mišljenje 'Medijske slobode: Temelj demokracije pod prijetnjom u Bosni i Hercegovini'. Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti: 

- Dok smo obilježavali Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, podsjetili smo se na globalnu predanost očuvanju dostojanstva i prava svake osobe, kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ključan dio ovog okvira je zaštita temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija. 

Prije pet godina u Londonu je osnovana Koalicija za slobodu medija (MFC) na Globalnoj konferenciji o slobodi medija. Obilježavanje ove obljetnice prilika je ne samo za podsjećanje o postignućima MFC-a, već i za obnovu zajedničke predanosti zaštiti slobode medija -temelja demokracije. Nažalost, to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je sloboda medija sve više ugrožena, navodi se u zajedničkom mišljenju.

  1. Stupovi slobode medija

Sloboda medija nije luksuz; ona je žila kucavica demokracije i civilnog društva. Slobodni mediji informiraju građane, osnažuju ih za sudjelovanje u javnim raspravama i omogućuju im donošenje informiranih odluka na izborima. Otkrivaju zloupotrebe, ukazuju na korupciju i pozivaju na odgovornost nosioce vlasti.

Utjecaj nezavisnih medija nadilazi politiku. U gospodarskoj sferi oni grade povjerenje, smanjuju asimetrije informacija i potiču rast. Europska komisija je identificirala slobodu medija kao ključni prioritet za pristupanje Bosne i Hercegovine EU. Međutim, u svom najnovijem izvještaju Komisija je navela da nema napretka u ovom području.

Kako bi mediji napredovali, moraju biti zaštićeni od političkog uplitanja i oslobođeni financijskih pritisaka. Novinari moraju moći raditi bez straha od zastrašivanja, nasilja ili odmazde. Pluralizam u medijima osigurava da se čuju svi glasovi, uključujući glasove manjina. Ova načela nisu pregovaračka; ona su temelj živahnog društva.

  1. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s izazovima

Pad slobode medija u Bosni i Hercegovini je alarmantan. Zemlja je pala sa 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je upozoravajući znak. Političari otvoreno napadaju novinare, regulatorna tijela za medije suočavaju se s neprimjerenim pritiscima, a restriktivni zakoni guše kritičko novinarstvo.

Primjer tomu je ponovno kriminaliziranje klevete u Republici Srpskoj, usvojeno u julu 2023. godine. Ovaj zakon, prikriven kao regulacija, kažnjava novinare visokim novčanim kaznama i potiče autocenzuru. Predloženi zakoni o "lažnim vijestima" u Sarajevskom kantonu predstavljaju sličnu prijetnju. Iako je nacrt zakona o "stranim agentima" u Republici Srpskoj povučen u maju 2024. godine, on je naglasio neprijateljsko okruženje s kojim se novinari suočavaju.

Nasilje nad novinarima ostaje rašireno. Prijetnje i zastrašivanja, zajedno s izostankom odgovornosti za neka od ovih kaznenih djela, dodatno potkopavaju povjerenje u sustav. Financijski kolaps Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (nacionalnog javnog servisa), uz političko uplitanje u regionalne medije, samo pogoršava krizu. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija dodatno stvara plodno tlo za propagandu i manipulaciju.

Solidarni smo s novinarima i medijskim radnicima u BiH te im odajemo priznanje i ohrabrujemo njihove napore da proizvode visokokvalitetno novinarstvo o važnim pitanjima, kako bi građani dobivali informacije kojima mogu vjerovati.

III. Koalicija za slobodu medija: Nacrt za djelovanje

MFC stoji kao svjetionik nade u borbi za slobodu medija. S 51 članicom na šest kontinenata, koalicija radi na zaštiti novinara i očuvanju slobode medija diljem svijeta. Njegova Globalna obveza obvezuje članice na konkretne akcije protiv kršenja slobode medija, nudeći plan za reformu.

Alati MFC-a su raznoliki i utjecajni:

Zagovaranje: Isticanjem slučajeva od značaja, poput izjave iz oktobra 2023. godine o Bosni i Hercegovini, MFC privlači globalnu pozornost na pogoršanje uvjeta u medijima.

Mreže ambasada: Koordinacija zajedničkih akcija, uključujući izjave, diplomatske intervencije i financijsku podršku medijskim organizacijama, jača napore na terenu.

Pravne reforme: Panel pravnih stručnjaka na visokom nivou za slobodu medija pruža neprocjenjive smjernice o zakonodavstvu koje štite novinare i promiču slobodu medija.

Globalni fond za obranu medija: Kroz ovu inicijativu članice MFC-a od 2020. godine podržale su više od 120 projekata diljem svijeta, uključujući pravnu pomoć novinarima i financiranje istraga zločina nad njima.

Bosna i Hercegovina bi mogla uvelike profitirati od pridruživanja MFC-u u budućnosti, koristeći njegove resurse, stručnost i diplomatske mreže. Međutim, kako bi se radilo na izgledu za članstvo u MFC-u, BiH i oba njena entiteta moraju preuzeti odgovornost za poboljšanje stanja slobode medija u skladu s njihovim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava i obvezama prema slobodi medija koje su preuzele sve članice MFC-a.

MFC je spreman surađivati s Bosnom i Hercegovinom, koristeći stručnost pravnih stručnjaka koji su dio panela na visokoj razini, kao i savjetodavnu mrežu, kako bi se osiguralo da relevantno zakonodavstvo i domaće mjere vezane uz slobodu medija i sigurnost novinara budu u skladu s međunarodnim standardima.

  1. Poziv na djelovanje

Zakoni koji guše slobodu izražavanja moraju se ukinuti. Transparentnost u vlasništvu medija nije nešto o čemu se pregovara. Javni servisi moraju biti adekvatno financirani i zaštićeni od političkog uplitanja. Najvažnije, napadi na novinare moraju biti istraženi, procesuirani i nedvosmisleno osuđeni od svih sektora društva, bez obzira na političku pripadnost.

Sloboda medija nije pasivan ideal; zahtijeva stalni napor. Bez nje, demokracija propada, korupcija buja, a građani ostaju bez glasa. Bosna i Hercegovina mora odgovoriti na ovaj izazov - ne samo radi ispunjavanja kriterija za članstvo u EU, već i zbog budućnosti svoje demokracije i prava svojih građana - navodi se u zajedničkom mišljenju 'Medijske slobode: Temelj demokracije pod prijetnjom u Bosni i Hercegovini'.