Amazonska prašuma je dom za oko 10% svih poznatih vrsta na Zemlji i igra ključnu ulogu u regulaciji globalne klime. Međutim, deforestacija i eksploatacija resursa već decenijama prijete njenom opstanku. Nedavni dogovor o zaštiti Amazona, postignut između nekoliko južnoameričkih zemalja, trebao je donijeti nadu za budućnost ovog ekosistema. No, pritisak velikih korporacija, koje žele iskoristiti bogate resurse regije, sada prijeti da poništi ove napore.

Velike korporacije, posebno one iz sektora poljoprivrede, rudarstva i energetike, vide Amazon kao neiskorišteni resurs. Njihovi interesi uključuju krčenje šuma za uzgoj soje i stoke, eksploataciju minerala i nafte, te izgradnju hidroelektrana. Ovi projekti donose ogromne profite, ali i devastirajuće posljedice po okoliš.

Politički pritisak

Politički lideri u regiji suočavaju se s teškim izborima. S jedne strane, tu su međunarodni pritisci i obaveze prema očuvanju okoliša. S druge strane, tu su ekonomski interesi i pritisci velikih korporacija koje obećavaju investicije i radna mjesta. Ova dilema često rezultira kompromisima koji ugrožavaju dogovore o zaštiti.

Posljedice po okoliš su katastrofalne. Krčenje šuma dovodi do gubitka biodiverziteta, uništavanja staništa i povećanja emisije ugljen-dioksida. Amazonska prašuma, koja apsorbira velike količine CO2, postaje izvor emisija, što dodatno pogoršava klimatske promjene. Osim toga, uništavanje prašume ima i društvene posljedice, posebno za autohtone zajednice koje ovise o njoj.

Statistika uništenja Amazonske prašume

Prema najnovijim podacima, uništenje šuma u brazilskoj Amazoniji opalo je za 30,6% u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja najniži nivo uništenja u posljednjih devet godina. U periodu od 12 mjeseci, amazonski region izgubio je 6.288 kvadratnih kilometara šuma. Iako je ovo poboljšanje, ekolozi upozoravaju da je situacija i dalje kritična. Satelitski snimci pokazuju da je u julu 2023. raskrčeno 500 kvadratnih kilometara prašume, što je za 66% manje nego u istom periodu prošle godine. U prvih sedam mjeseci 2023. deforestacija je kumulativno pala za 42,5% u odnosu na isti period prošle godine.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva izjavio je da će se na samitu zemalja Amazonije prvi put nastojati da se napravi zajednička politika zaštite prašuma. “Imam velika očekivanja od ovog samita. Po prvi put ćemo imati zajedničku politiku za Amazoniju, za očuvanje, sigurnost, granice,” naveo je Lula3. Dodao je da će od privatnih preduzeća biti zatraženo da pomognu u pošumljavanju 30 miliona hektara degradiranog zemljišta.

Međunarodna zajednica je izrazila zabrinutost zbog ovih dešavanja. Organizacije za zaštitu okoliša, kao što su Greenpeace i WWF, pozivaju na hitne akcije kako bi se spriječilo dalje uništavanje Amazona. Međutim, bez konkretnih mjera i političke volje, ovi apeli često ostaju bez odgovora.

Amazonska prašuma je na ivici. Pritisak velikih korporacija prijeti da poništi napore za njeno očuvanje. Potrebna je hitna akcija kako bi se osiguralo da ovaj vitalni ekosistem bude zaštićen za buduće generacije. Međunarodna zajednica, politički lideri i građani moraju zajedno raditi na pronalaženju održivih rješenja koja će balansirati ekonomske interese i očuvanje okoliša.