Poslanici Građanskog pokreta URA i opozicije podnijeli su Skupštini u srijedu inicijativu za glasanje o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore. Tu inicijativu, koja je objavljena na zvaničnim medijskim kanalima Skupštine Crne Gore, potpisao je 31 poslanik. Među njima je i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković, koja za Stav govori o trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i razlozima za pokretanje opoziva aktuelnoj Vladi.
STAV: Jedna ste od potpisnica koja traži smjenu aktuelne Vlade Crne Gore. Zbog čega ste se odlučili na ovakav potez?
VUKOVIĆ: Na ovaj potez odlučili smo se zato što želimo da sačuvamo društvenu normalnost. Crna Gora je počela da liči na “prokletu avliju” u kojoj je kleronacionalizam dostigao zenit. Vlada Crne Gore koja je ugovorena u crkvi nije mogla da odgovori na potrebe građanske, sekularne države, kakva je po prirodi i Ustavom definisana Crna Gora. Postali smo provincija zapadne demokratije, đe je marginalizovana multinacionalnost i multikonfesionalnost. Kao lideri u pregovaranju s EU, dobili smo do sada najgori izvještaj EK. Paralisali su institucije i blokirali poglavlja 23 i 24, zaustavili su dijalog u Parlamentu, potcijenivši potrebu za kvalifikovanom većinom koja bi nas izvela iz ćorsokaka u koji smo zapali. Ozvaničena je politika negiranja Genocida i veličanja ratnih zločinaca. Ne pada nam napamet da gledamo kako se pred našim očima ruši životno djelo crnogorskih antifašista i boraca za suverenu Crnu Goru. Ne pada nam napamet da hranimo alu populizma, oličenu u Vladi Zdravka Krivokapića i njegovih apostola. Karikaturalnost te politike ogleda se i na ulicama Crne Gore, na kojima ministri brane svoje fotelje, čije su razmjere pokorile Crnu Goru. Marionete “srpskog sveta” će na demokratski način ustati s tih fotelja koje im nikada nijesu pripadale po pravdi meritokratije.
STAV: Svjedoci smo da su političke turbulencije u Crnoj Gori, koje su na snazi proteklih nekoliko godina, utjecale i na političke odnose u regiji. Koliko bi formiranje nove Vlade doprinijelo relaksiranju odnosa?
VUKOVIĆ: Znate da je Crna Gora kao regionalna liderka u EU integracijama davala zamah evropeizaciji zemalja Zapadnog Balkana, uz sva ograničenja i manjkavosti koje smo imali i kojih smo svjesni. Krenuli smo u veliku reformu partije nakon gubitka izbora 30. augusta, kako bismo ispunili glavni cilj svoga programa, ulazak u EU. Crnu Goru potresaju uticaji onih država koje ne žele da je vide u orbiti Zapada, prije svega mislim na Rusiju. Taj uticaj se planski sprovodi od momenta kad je Crna Gora odlučno krenula ka članstvu u NATO. Otkad je 2017. godine i postala njegova članica, Crna Gora je na meti malignih uticaja Rusije, koja svoje politike, prema priznanju rektora Univerziteta Crne Gore, kao kreatora nacionalističkog portala na kojem je ozvaničen govor mržnje i paradigma “srpskog sveta”, sprovodi kroz Crkvu Srbije. Imali smo velike turbulencije. Nadamo se da će nova vlada odgovoriti potrebi građanskog društva, bez kojeg nema budućnosti ne samo Crne Gore nego i regiona u cjelini. Inkluzivna vlada bi bila odgovor na ekskluzivnu (apostolsku ili ekspertsku), koju smo do sad imali, đe je favorizovan samo jedan narod i jedna crkva.
STAV: Članica ste Demokratske partije socijalista, koja, prema trenutnom neformalnom dogovoru, neće dobiti pozicije u novoj Vladi. Zbog čega ste se kao stranka odlučili na ovako velike ustupke?
VUKOVIĆ: DPS je državotvorna partija i uskopartijski interesi u trenutku kad je ugrožena suverenost i multinacionalnost Crne Gore ne mogu biti iznad velike ideje koja nas je vodila u velike pobjede, ideje građanske Crne Gore, đe su svi njeni narodi crnogorska vrijednost. Pojmovi većine i manjine suvišni su u državi vladavine prava. Jedan mudri čovjek to je dobro razjasnio. Kad se kaže manjina (nacionalna, vjerska, jezička), onda je to psihološki i ideološki povezano s malim brojem, podređenim položajem i nedostatkom moći, a kad se kaže većina, tada se ovaj pojam veže uz velike brojeve, povlašten položaj i osjećaj nadmoći. Još preciznije, građanska država isključuje sva posebna prava ili prava grupa, jer je u njenoj suštini opšte načelo jednakosti građana pred zakonom. Učinićemo sve da sačuvamo sebe kao partiju lijevog centra i Crnu Goru centriramo kao državu pravde, đe niko nikad više neće ugroziti njenu sekularnost.
STAV: Novu Vladu trebali bi činiti manjinski narodi, što za mnoge u Crnoj Gori nije prihvatljivo. Prije svega, prosrpski orijentiranim građanima ove zemlje. Koliko je bitno da građanska Crna Gora u vlast uključi i manjinske narode poput Bošnjaka i Albanaca?
VUKOVIĆ: Mislim da sam u prethodnom odgovoru iscrtala kakva su naša očekivanja. Sadašnja vlada je narodna ili crkvena, koju pretežno čine Srbi i vjernici Crkve Srbije. Vlada koju mi priželjkujemo treba da ima ministre od vrline i znanja, izabrane prema principima meritokratije. Nijedan narod u Crnoj Gori ne smije biti isključen iz nje. Buduća vlada mora biti slika Crne Gore, a ne kao sadašnja, ogledalo “srpskog sveta”.
STAV: Neposredno prije ulaska u NATO, Crna Gora se suočila s pokušajem državnog udara, za koji se smatra da su odgovorni određeni ruski i srpski obavještajni krugovi. Koliko danas Rusija, odnosno Srbija, ima utjecaj na političke odnose unutar Crne Gore?
VUKOVIĆ: Taj uticaj je veliki i treba mu analitički pristupiti. Kreatori “srpskog sveta” uporno pokušavaju da Crnu Goru predstave kao antisrpsku državu, zbog naše usmjerenosti da raskrinkamo taj plaćenički koncept, koji je prije svega protivan interesima srpskog naroda. Tim tzv. vektorima ruske meke moći podređeni su Univerzitet Crne Gore i Crkva Srbije, kao, citiraću rektora Božovića, jednog od nosilaca politike koja je ustanovljena nakon izbora u avgustu 2020. godine, “najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori”. Na podobnim medijima vode se razne bitke za Crnu Goru, neskriveno i često prema fašističkim doktrinama. Situacija u Crnoj Gori je ozbiljna i ovo su oni trenuci kad se prave istorijski zaokreti i odlučuje konačni put društva i države. Vjerujem da je evropski blok u Crnoj Gori jak i da će pobijediti pošast “srpskog sveta”, provincijske ideje megalomanskih potencijala.
STAV: Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju relativno dobre odnose. Na koji se način oni mogu unaprijediti u narednom periodu?
VUKOVIĆ: Crna Gora je u dobrim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i želimo da ona očuva svoj multietnički i multivjerski karakter i razriješi rak-rane svoje prošlosti. U Crnoj Gori je živa lojalnost prema toj državi u kojoj rat i razaranja nijesu ubili karakter njenih ljudi “koji su pobjegli od mržnje”. Mi smo dali iskreni doprinos da taj odnos bude dobrosusjedski, smjenjujući ministra koji je relativizovao Genocid u Srebrenici i izglasavši rezoluciju o Genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore. U kancelarijama naše partije ugostili smo majke Srebrenice, a dočekao ih je i predsjednik Crne Gore gospodin Đukanović, koji je posjetio Potočare 11. jula 2021. godine. Uradićemo sve da pomognemo Bosni i Hercegovini u procesu evropskih integracija, jer nema stabilnog regiona bez stabilnosti svih država koji ga čine.
