Bilo je to mjesto u kojem su koegzistirali muslimani, Jevreji i kršćani. Mjesto na kojem su izumljene roletne. Mjesto prvog leta u historiji čovječanstva, kada je Abbas Ibn Firnas polomio obje noge ali je letio. Mjesto u kojem se izučavao šah, mjesto na kojem je nastala pasta za zube, mjesto na kojem je Al Zahrawi utemeljio hirurgiju. Mjesto na kojem su otvoreni prvi izolatoriji, mjesto na kojem su obavljene prve operacije mrene.

Nasljeđe Al-Andalusa preživjelo je do danas, u običajima ali i u riječima. Konkretno, više od 4.000 riječi iz tog doba i danas se koristi u Španiji. Sačuvane su riječi, sačuvani su toponimi.

Prema riječima Waleeda Saleha, profesora arapskog jezika i književnosti na Autonomnom univerzitetu u Madridu, jednom od više od 80 ljudi koji su sudjelovali u dokumentarnoj seriji 'Al-Andalus, nasljeđe', premijernoj prikazanoj sinoć na španskom kanalu History, «španski jezik ima stotine riječi arapskog porijekla, arabizme, od kojih se neki ne koriste. Od imena drveća do muzičkih instrumenata, vojnih termina do hrane”.

Serija, prva koja je u cjelosti proizvedena u pandemiji za History Channel, snimana je na 30 historijskih lokacija, obavljeno je 90 intervjua s istraživačima a filmska ekipa je tokom 60 dana snimanja proputovala 5.000 kilometara Iberijskog poluotoka u kojem se nalazi materijalno i nematerijalno nasljeđe andaluzijskog razdoblja.

Tokom šest jednosatnih epizoda produkcija analizira neprocjenjivu vrijednost tog razdoblja, podjsećajući i otkrivajući najpoznatije učenjake kao i korijene znanja, tehnologije, predmeta i običaja koji su nam danas svakodnevnica a koje dugujemo ljudima koji su bili važni na andaluzijskoj pozornici.

“Nismo samo željeli ispričati priču o tome što se dogodilo, već kako je to što se dogodilo promijenilo svijet i utjecalo na nas danas. To je u seriji otjelovljeno kroz putovanja između prošlosti i sadašnjosti“, kaže reditelj Aitor Antépara Zuza, koji se odlučio za narativ podijeljen na polja ili teme, a ne hronološki da bi tako dao veći ritam emisiji.

Al-Andalus je utjecao na brojna otkrića u Evropi u 15. i 16. stoljeću, a dokumentarni film se bavi nekim od tih pitanja i načinom na koji je uticao na Evropu. "Naprimjer, muslimanske su mape bile razvijenije od kršćanskih", kaže reditelj dokumentarne serije.

Iscrpnim radom na dokumentaciji i korištenjem 3D rekreacija i animacija, serija otkriva tajne Al-Andalusa. Razdoblje posebnog sjaja koje je karakterizirala bogata kulturna razmjena. To je bilo mjesto ušća u Evropu između Istoka i Zapada tokom srednjeg vijeka, primjer suživota u kojem su muslimani, kršćani i Židovi živjeli zajednički, u civiliziranom suživotu.

Bio je to i procvat različitih nauka i umjetnosti, bila je to kolijevka velikih mudraca u raznolikim poljima poput arhitekture, agronomije, matematike, astronomije ili medicine.

Epizodu po epizodu, 'Al-Andalus, nasljeđe' pokazuje kako je andaluzijska Španija koristila nauku i znanje kako bi ujedinila vrlo raznoliko društvo i otkriva mudre ljude usporedive s Leonardom Da Vincijem. Otkriva prvi let čovječanstva, razvoj hirurgije, porijeklo naše moderne tehnologije, kulinarske uticaje kao i veliko arhitektonsko, književno i umjetničko naslijeđe.

Uz to, dokumentarna serija na nikad do sada viđeni način izlaže ne samo emblematična mjesta kao što su Alhambra, Medina Azahara ili džamija Córdoba, već i druge manje poznate dragulje koje nam je ostavila ova pozornica poput tvornice papira, velikih hidrauličkih kotača, vjetrenjača, vrtova...