Odnos između Islamske Republike Iran i Bosne i Hercegovine, posmatran kroz prizmu djelovanja ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, predstavlja decenijama dugu vezu koja je obuhvatila vojnu, političku i kulturnu sferu. Ova saradnja započela je u trenutku proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koju je Iran priznao 31. marta 1992. godine, čime je postao jedna od prvih država koja je uspostavila diplomatske odnose s našom državom.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine, pod direktnim instrukcijama ajatolaha Khameneija, Iran je postao jedan od primarnih opskrbljivača Armije Republike Bosne i Hercegovine naoružanjem i vojnom opremom, uprkos tadašnjem međunarodnom embargu UN-a. Prema izvještaju holandskog NIOD instituta, hiljade tona iranskog oružja dopremljeno je preko Hrvatske.

Politički okvir ovoj saradnji pružili su direktni susreti na najvišem nivou. U oktobru 1992. godine, tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović posjetio je Teheran, gdje se sastao s ajatolahom Khameneijem. Vrhovni vođa je tom prilikom potvrdio podršku suverenitetu Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost očuvanja prava muslimanskog stanovništva u Evropi.

Završetkom rata i potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, priroda odnosa se transformirala iz vojne u kulturnu i obrazovnu sferu. Godine 1996. u Sarajevu je osnovan Naučnoistraživački institut "Ibn Sina", koji je registriran s ciljem proučavanja perzijske i islamske filozofije, ali i jačanja kulturnih veza između dva naroda. Uz Institut, u Bosni i Hercegovini su nastavile djelovati i druge organizacije, poput Fondacije "Mulla Sadra".

Khamenei je nastavio koristiti primjer Bosne i Hercegovine, a posebno genocid u Srebrenici, kao stalnu referencu u svojim javnim obraćanjima. U njegovoj retorici, Srebrenica služi kao ključni dokaz neuspjeha međunarodnih mehanizama zaštite i kritike zapadne diplomatije. U jednom govoru povodom godišnjice genocida, Khamenei je istakao da su ti događaji trajna lekcija o potrebi za samodovoljnošću islamskih društava.

Danas su odnosi Sarajeva i Teherana definirani balansiranjem između historijskih veza i savremenih geopolitičkih obaveza Bosne i Hercegovine. Iako su odnosi ovih zemalja izuzetno prijateljski, zvanična politika Sarajeva nastoji uskladiti svoje djelovanje s vanjskom politikom Evropske unije, što uključuje i poštovanje određenih restriktivnih mjera prema Teheranu. Ipak, diplomatski susreti, poput posjete iranskog ministra vanjskih poslova Sarajevu 2022. godine, potvrđuju kontinuitet komunikacije.