Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Predrag Ćeranić govorio je za RTRS te, između ostalog, rekao kako je Dejtonski mirovni sporazum "ozbiljno narušen".
Govorio je i o trenutnoj poziciji rukovodećih ljudi iz RS-a – Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću, Radovanu Viškoviću – kojima je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor, a Tužulaštvo BiH za njima raspisalo centralnu potjernicu jer se sumnjiče za krivično djelo napada na ustavni poredak.
- Јedni žure da zvaničnike Republike Srpske tretiraju kao bjegunce, a situacija je obrnuta. Tokom proteklih 30 godina bili smo pod pritiskom. Dejton treba vratiti na fabrička dešavanja – rekao je Ćeranić, prenosi RTRS.
Ocijenio je da je sigurnost na globalnom nivou povezana sa pitanjem sigurnosti u regionu.
- Raduje to što dvojica najvažnijih lidera, predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik SAD-a Donald Trump žele da riješe konflikte u Ukrajini i na Bliskom istoku. Uvjeren sam da će BiH biti jedna od tema razgovora između Putina i Trampa, to je samo je stavr vremena - smatra Ćeranić.
- Niko osim zvaničnika manjeg bh. entiteta ne žuri da ih tretira kao bjegunce. Oni to rade isključivo samima sebi. To što takvo njihovo iracionalno ponašanje ima pravne konsekvence koje će država sankcionirati na ovaj ili onaj način, nije progon tih zvaničnika po političkoj osnovi. Naprotiv, to je isključivo krivično-pravni problem njihove neposredne odgovornosti za rušenje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine - objašnjava Ahatović za Stav.
Entitet RS nije pod pritiskom proteklih 30 godina, dodaje Ahatović, već politika koje se vode u tom dijelu BiH, koje drže taocima kompletnu zemlju, zato što je neko umislio da teritoriju države ili dijela države BiH koju nije zaokružio silom, može da uzme u miru pravnim sredstvima.
Ako gospodin dekan Fakulteta bezbjedonosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci to smatra opravdanim, onda će vraćanje na fabrička podešavanja biti potpuno drugačija nego što to sanjaju mnogi u entitetu RS, uključujući i njega. Ne sporim da će Bosna i Hercegovina prije ili kasnije biti temom pregovora između velikih sila. Bojim se da se u tim razgovorima u razmijeni teritorija prevashodno ne nađu oni regioni koje Rusija smatra svojim zonama uticaja u pozadini NATO-a i da oni budu predmet razmijenjene za okupirani dio Ukrajine!?
Ako ovako jedan dekan Fakulteta bezbjedonosnih nauka komentira rušenje ustavnog poretka u vlastitoj državi i geopolitička dešavanja u svijetu, pitam se šta on to zapravo predaje svojim studentima?
Kako im npr. objašnjava zašto se administrativna linija između entiteta nalazi na manje od 30 km od centra Banja Luke koja tokom agresije na RBiH 1992- 1995. nije bila sigurnosno ugrožavana sve do kraja sukoba. Ja bih ga na mjestu studenata upitao da li tu činjenicu smatra nedovršenim pokušajem vraćanja na fabričke postavke - zaključuje Ahatović.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh