Bosna i Hercegovina opet se našla u centru međunarodne pažnje, a glavni povod je predstojeće zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) zakazano za 3. i 4. juni.

Očekuje se da će na ovom sastanku biti izabran novi visoki predstavnik, što je potaknulo intenzivne diplomatske aktivnosti i razne spekulacije o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).

Posljednjih dana, svjedoci smo pojačanog prisustva stranih zvaničnika u Bosni i Hercegovini. Benjamin Haddad, ministar za Evropu u Ministarstvu za Evropu i vanjske poslove Francuske, te Gunther Krichbaum, ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, boravili su u službenoj posjeti, započevši je sastancima s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem, Željkom Komšićem i Željkom Cvijanović. Očekuju se i dodatni sastanci s domaćim akterima. Njihova posjeta jasno signalizira važnost predstojeće sjednice PIC-a i odluke o novom visokom predstavniku.

Izbor novog visokog predstavnika postao je svojevrsna arena za nadmetanje između Evrope i SAD-a. Italija, uz podršku SAD-a, predlaže Antonija Zanardija Lendija, dok Francuska, podržana od Velike Britanije, kandidira Renea Troccaza.

Rene Troccaz, iskusni francuski diplomata i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, s bogatom karijerom u međunarodnoj saradnji, čini se kao snažan kandidat. Njemačka, čiji glas bi mogao biti presudan, prema posljednjim informacijama naginje francuskom kandidatu.

Postoji i alternativna ideja o spajanju funkcija visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Evropske unije u našoj državi, pri čemu bi tu ulogu preuzeo sadašnji ambasador Luigi Soreca, obavljajući istovremeno tri pozicije.

Ova opcija, iako dosad neviđena, nije isključena jer ne postoje formalne prepreke, a takav scenarij putem EU podržava susjedna Hrvatska koja bi spajanjem funkcija visokog predstavnika sa onom specijalnog izaslanika EU u BiH, kroz taj nadnacionalni blok čiji je član, pokušala osvariti veći utjecaj nad političkim procesima u našoj zemlji. 

Također, ponovno se aktuelizira i pitanje zatvaranja OHR-a i ispunjenja Agende 5+2, koja postavlja uvjete za okončanje mandata ovog ureda.

Agenda 5+2 obuhvata pet ciljeva i dva zahtjeva. Od pet ciljeva, koji uključuju rješavanje pitanja raspodjele imovine (državne i vojne), punu provedbu Konačne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i zaživljavanje vladavine prava, OHR je ocijenio da su fiskalna održivost i zaživljavanje vladavine prava u potpunosti ispunjeni. To je podržano usvajanjem metodologije za raspodjelu prihoda UINO-a, uspostavljanjem Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, te donošenjem Državne strategije za ratne zločine, Zakona o strancima i azilu, i Strategije reforme pravosuđa.

Međutim, rasprava o suštinskom ispunjenju ovih uvjeta i dalje traje, s obzirom na realno stanje na terenu, posebno u oblasti vladavine prava. Pitanje Brčko Distrikta je i dalje neriješeno, iako je OHR suspendirao superviziju 2012. godine, nikada nije proglasio odredbu ispunjenom.

Ipak, najveće prepreke ostaju pitanja državne i vojne imovine, koja su i dalje neriješena. Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, nametnut od Paddyja Ashdowna 2005. godine, još uvijek je na snazi, a njegovo rješavanje blokiraju zvaničnici iz entiteta Republika Srpska koji tvrde da imovina pripada entitetima. Slična je situacija i s vojnom imovinom, čije knjiženje je pokrenuto u Federaciji, ali je blokirano u RS-u.

Dva zahtjeva iz Agende 5+2, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a, djelomično su ispunjena. SSP je potpisan 2008. godine, a drugi zahtjev, koji se tiče pozitivne procjene, smatra se političkim pitanjem koje se može brzo riješiti kada se donese odluka o zatvaranju OHR-a.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, tokom sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom, jasno je iznijela stav RS-a o neophodnosti zatvaranja OHR-a.

Prema njenim riječima, trideset godina nakon rata neprihvatljivo je da stranci donose zakone umjesto domaćih institucija. Naglasila je da jedinu garanciju opstanka Bosne i Hercegovine čine njeni konstitutivni narodi, građani i domaće institucije, te je podržala prijedlog administracije SAD-a kao "izlaznu varijantu" za gašenje OHR-a.

Predstojeća sjednica PIC-a i izbor novog visokog predstavnika, koji bi potencijalno mogao biti i posljednji, predstavljaju ključan trenutak za Bosnu i Hercegovinu. Pitanje je hoće li OHR u narednim godinama biti pod vodstvom Evrope ili Amerike i hoće li suštinski ispratiti ispunjenje preostalih uvjeta Agende 5+2, čime bi se konačno otvorio put prema zatvaranju ovog ureda i jačanju suvereniteta Bosne i Hercegovine.