Činjenica da je ovogodišnji samit održan na afričkom kontinentu daje dodatnu težinu pozivima na klimatsku pravdu, što je rezultiralo time da se ovo pitanje po prvi put stavlja na službeni dnevni red.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, na Afriku otpada manje od 3 posto svjetskih emisija ugljičnog dioksida povezanog s energijom do danas, ali na nju nesrazmjerno mnogo utiču efekti klimatskih promjena, uključujući vodeni stres, nedostatak hrane i ekstremne vremenske prilike.
"Postoji jasna razlika u krivnji i kapacitetu", rekao je predsjednik Malavija Lazarus Chakwera, dok su afrički lideri govorili na COP27 prošle sedmice, naglašavajući da njihovim zemljama nedostaju finansijska sredstva da se adekvatno prilagode ili ublaže rizike povezane s klimatskim promjenama.
Kao što slijedeća mapa, zasnovana na procjenama iz Baze podataka o emisijama Evropske komisije za globalna istraživanja atmosfere (EDGAR), pokazuje, afričke nacije su zapravo najmanje krive za nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, dok Sjedinjene Države, Kina i Rusija emituju najviše ugljičnog dioksida od 1970. godine.
Zato, smatraju lideri zemalja u razvoju, razvijene zemlje trebaju platiti više novca da se saniraju posljedice klimatskih promjena u nerazvijenim i zemljama u razvoju.
U periodu između 1970. i 2021. godine Bosna i Hercegovina je u atmosferu ispustila između 0,5 i 0,9 gigatona CO2, što je svrstava u red zemalja koje sa manjim utjecajem na klimatske promjene.
