Austrijski parlament za nekoliko dana usvojit će Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici. Većinska parlamentarna podrška već je osigurana i izglasavanje ove rezolucije bit će formalnost, a cjelokupnu priču o donošenju jednog ovakvog dokumenta “zakotrljao” je Savez bh. udruženja u Austriji. Ovaj savez inicijativu o usvajanju Rezolucije o Genocidu u Srebrenici pokrenuo je 2020. godine i dvije godine kasnije, u junu 2022. godine, poslana je na raspravu u najviše austrijsko zakonodavno tijelo. Od pet parlamentarnih stranaka njih četiri pružilo je podršku – Austrijska narodna stranka (ÖVP), Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ), Zeleni i Neoliberalna partija. Jedino se s desničarsko-populističkom Slobodarskom strankom Austrije, abrevirano FPÖ, na čijem je čelu donedavno bio veliki prijatelj Milorada Dodika Heinz-Christian Strache, nije razgovaralo o pružanju podrške ovom prijedlogu, ali se smatra kako bi i njihovi zastupnici trebali biti za u trenutku glasanja. Posmatramo li parlamentarnu podršku kroz brojke, za usvajanje Rezolucije o Genocidu u Srebrenici u ovom trenutku je 152 od 173 parlamentarca.

O ovoj temi, ali i o izostanku dobijanja kandidatskog statusa za ulazak u Evropsku uniju Bosne i Hercegovine za Stav je govorio Admir Mehmedović, član Izvršnog odbora Saveza “Consilium Bosniacum” te političar SPÖ-a, koji je zajedno s još nekoliko osoba porijeklom iz naše domovine koje žive i djeluju u Austriji uložio veliki napor da i ova evropska sila usvoji akt kojim će se, između ostalog, obavezati na zalaganje za to da se njeni stavovi o najstravičnijem zločinu na starom kontinentu poslije Drugog svjetskog rata prenesu i na ostale evropske državne zajednice. S Admirom Mehmedovićem također smo razgovarali i o promjeni na mjestu austrijskog kancelara i koliko će ta promjena utjecati na odnose u BiH.

STAV: Koliko je bitno da se i Austrija pridruži ostalim država koje su usvojile Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici? Kako to može doprinijeti BiH?
MEHMEDOVIĆ: Ovo je jako bitno ne samo za Bosna i Hercegovina već i za samu Austriju. Bitno je da Austrija usvoji jedan ovakav dokument i da pokaže da je na pravoj strani. Svi znamo da je i Austrija u svojoj historiji imala ne tako divne momente kojih se srećom odrekla, a donošenjem Rezolucije o Genocidu u Srebrenici samo će dokazati ispravnost svojih trenutnih gledišta. Također, na ovaj način se staje na crtu desničarsko-populističkim strujama koje su u nekim momentima negatore Genocida, poput člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i drugih zvaničnika iz bh. entiteta RS, častile i družile se s njima po Austriji. Od 6. do. 7. jula Austrijski parlament glasno i jasno daje svima do znanja, kako u državi, tako i u Evropi, da je negiranje genocida neprihvatljivo i nedozvoljeno.

STAV: Kada ste već spomenuli desničarsko-populističke struje u Austriji, kako one sada stoje?
MEHMEDOVIĆ: One su u silaznoj putanji. Od 173 parlamentarca, oni ih imaju tridesetak, tj. oko 15 posto. Mi uopće nismo s njima vodili bilo kakav dijalog o Rezoluciji o Genocidu u Srebrenici jer su nam poznate njihove političke pozicije, ali bit će jako interesantno sada na glasanju zato što oni nisu zauzeli svoj konačni stav o ovom pitanju. Ako ne podrže izglasavanje ove rezolucije, automatski negiraju i presude međunarodnih sudova. Lično mislim da će podržati naš prijedlog, što se na prvi pogled čini nemogućim, zato što sigurno žele izbjeći osudu javnosti u vezi s temom koja se direktno ne tiče unutrašnjih stvari Austrije.

STAV: Od pet parlamentarnih stranaka, njih četiri pružilo je podršku Rezoluciji o genocidu u Srebrenici – ÖVP, SPÖ, Zeleni i Neoliberalna partija. Dakle, jedina preostala parlamentarna stranka koja se još uvijek nije oglasila o podržavanju ove rezolucije jeste FPÖ, a Vi smatrate da će oni ipak popustiti pod pritiskom?
MEHMEDOVIĆ: To ćemo vidjeti na narednom zasjedanju Austrijskog parlamenta, a ja se nadam da će popustiti.

STAV: Koliko ste vi, ljudi porijeklom iz BiH, doprinijeli da se o ovoj bitnoj temi govori u Austriji?
MEHMEDOVIĆ: Savez bh. udruženja u Austriji ovu temu je morao, iskren da budem, dosta diskretno plasirati. Znate, da biste uopće došli do parlamentaraca ili parlamentarnih grupa, morate imati jedno savezno, krovno udruženje. Kao pojedinac naprosto ništa ne možete učiniti. Ne možete sami ući među parlamentarce i samostalno nešto zahtijevati, svaka procedura ima svoju utabanu stazu koju je nužno preći. Naša dijaspora u Austriji je izuzetno jaka, dosta smo ogromna i sigurno je to ogromna olakšica kada izlazimo s određenim zahtjevima. Sve u svemu, naša uloga u “nametanju” ove teme je svakako ogromna.

STAV: Austrijski parlamentarci trebali bi posjetiti Potočare 11. jula? Zna li se ko bi mogao činiti tu delegaciju?
MEHMEDOVIĆ: Već se zna da su pojedini pokrajinski parlamentarci iz Beča najavili svoj dolazak, uglavnom oni mlađi. U Potočarima će biti Bedrana Ribo, rođena Travničanka koja je rodni grad napustila 1992. godine i s porodicom se zaputila u Graz, ali i parlamentarka Ewa Ernst-Džiedžić. S njima će doći i grupa austrijskih novinara. Naravno, trenutno se u vezi s dolaskom u Potočare koordinira unutar svake od političkih stranaka i uskoro bi trebalo i o ovome biti poznato više detalja.

STAV: Kada bude usvojena Rezolucija o Genocidu u Srebrenici u Austrijskom parlamentu, šta dalje možemo očekivati?
MEHMEDOVIĆ: Prvi potez nakon usvajanja bit će svakako dolazak u Potočare na dženazu 11. jula. Ovo je prvi put da jedna austrijska parlamentarna delegacija dolazi na ovo mjesto i na ovaj događaj. Drugi korak jeste da se svakog 11. jula oda počast žrtvama genocida u Austrijskom parlamentu jer se ovim dokumentom Austrija i obavezuje na aktivno sjećanje i na zalaganje među drugim članicama EU da usvoje isti akt. Isto tako, već smo razgovarali s vlastima u Beču koje će uskoro pristupiti gradnji spomenika u znak sjećanja na žrtve srebreničkog genocida u jednom od parkova. To će biti mjesto i naših budućih okupljanja 11. jula. Organizirat ćemo i ove godine 10. jula “Marš mira” u Beču. Mjesto okupljanja bit će poznati Christian-Broda-Platz, a “Marš mira” će završiti na Heldenplatzu, na kojem će biti upriličen javni skup i centralna komemoracija. Javnosti se na ovom skupu prošle godine obratio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a pretprošle bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch, koji je eksplicitno kazao da bez priznanja genocida nema pomirenja. Tu će govoriti i austrijski parlamentarci, predstavnici bečkih vlasti, a ove godine nadamo se da će se obratiti i neki austrijski parlamentarac u Evropskom parlamentu. Ono što je sigurno, okupljenima će se 10. jula obratiti preživjela žrtva genocida Selma Jahić, koja već dugo boravi u Beču, a bit će tu i ambasador BiH u Austriji Kemal Kozarić te predstavnici islamske, katoličke, pravoslavne i jevrejske vjerske zajednice. Moram reći da jevrejska vjerska zajednica u Austriji strašno podupire održavanje ovog događaja. Što se tiče političkih i diplomatskih pitanja, mi, ljudi bh. porijekla, i dalje ćemo nastaviti insistirati na svim onim bitnim temama. Trudit ćemo se lobirati, uvezivati ljude, ukazivati na situaciju u BiH... Mi smatramo da naš put može biti samo proevropski i prodemokratski.

STAV: Šta je donijela promjena na mjestu kancelara Austrije? Kako Vam se dosad čini rad Karla Nehammera, posebno u vanjskoj politici i odnosu prema našoj državi?
MEHMEDOVIĆ: Ja, kao socijaldemokrata, na tu promjenu gledam izuzetno pozitivno. Sada se Austrija beskompromisno postavlja u vanjskoj politici. I to ne čini samo kancelar Karl Nehammer, tu bitnu ulogu igra i ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. On je, naprimjer, u prvih nekoliko sati njegovog mandata kazao da je u Srebrenici bio genocid. To isto je učinio i austrijski predsjednik. Sebastian Kurz je populistička šina, dok se s Karlom Nehammerom Austrija vraća tim starim demokršćanskim korijenima i toj specifičnoj diplomatiji, koja je u prošlosti davala zaista dobre rezultate.

STAV: BiH, nažalost, nije dobila kandidatski status za pristup EU. Koliko je to loše i šta bi se trebalo učiniti da BiH uznapreduje na tom putu?
MEHMEDOVIĆ: Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status jer nije ispunila 13 prioriteta od 14 iz mišljenja Evropske komisije. Ukrajina je, za razliku od nas, u zadnje vrijeme dosta ozbiljnije pristupila rješavanju zadataka koje je pred nju stavila EU. Uglavnom, svi znamo ko su remetilački faktori u BiH, to čitava Evropa zna. To je u prvom redu Milorad Dodik i političari iz bh. entiteta RS koji čekaju na naredbu iz susjedne Srbije. To bi bilo isto kao kada bih ja kao političar u Donjoj Austriji čekao da mi nešto naredi političar iz Bavarske. Ja bih lično, ali i dosta drugih ljudi u EU, volio da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi svoje bonske ovlasti i skine Milorada Dodika s funkcije.

STAV: Da li bi se tada BiH barem malo pomjerila naprijed prema EU?
MEHMEDOVIĆ: Eh, to je pitanje. Naprosto ne postoji zdrava alternativa Miloradu Dodiku u RS-u. Svi su tamo u pet deka, i pozicija i opozicija. Ono što bi moglo poboljšati odnose unutar BiH jeste da se ljudi registriraju i izađu na nadolazeće izbore, da probosanske snage, posebno u RS-u, ojačaju toliko da budu konkurentne prosrpskim strujama i da budu u mogućnosti ući u vlast. Vidjeli biste kako bi se stvari tada mijenjale. Za to svi imamo primjer u Crnoj Gori. Uglavnom, Austrija je sto posto na strani BiH, ali odluka je na narodu i na izborima. U većem entitetu neke stvari su već riješene, ali u RS-u postoji problem zato što se na jednoj ruci može izbrojati koliko probosanskih parlamentaraca ima u Narodnoj skupštini.

STAV: Imate li neku generalnu poruku za stanovnike BiH, ali i našu dijasporu u Austriji?
MEHMEDOVIĆ: Ove godine su opći izbori u BiH. Ako naši Bošnjaci, pa i svi ostali stanovnici BiH, ne shvate koliko je bitno registrirati se za izbore, izabrati svoje političke predstavnike, onda ovo sve džaba radimo. Da mene neko nije izabrao na političku funkciju i sve ostale ljude iz BiH koji žive i rade u Austriji, ništa od ovoga svega ne bi bilo moguće realizirati. Znači, pozivam dijasporu da se registrira i izađe na izbore, taj dan svi imaju moć u svojim rukama. Upravo po izlaznosti ljudi na izbore vidjet ćemo jesmo li i koliko zreli kao politička bića. Sigurno bi se i evropski parlamentarci više zalagali za rješavanje problema u BiH da na izbore izađe 70 ili 80 posto birača. Ako vide da na izbore izađe 40 posto ljudi, kazat će da nama samima do nas nije stalo.