Govoreći na manifestaciji “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata”, kojom se obilježava 500. godišnjica imenovanja Gazi Husrev-bega za bosanskog namjesnika, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-efendija Kavazović danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kazao kako je ovo prilika da se oživi uspomena na Gazi Husrev-bega, čovjeka koji je iza sebe ostavio mnoge hajrate, od kojih i danas žive mnogi ljudi i da to traje već pet stoljeća.
Istakao je i to da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost, on je i simbol koji u sebi sažima mnogo značenja - takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgojen je i obrazovan u duhu i načelima islama, prenosi Fena.
“Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio - a ne rušio, činio dobro običnim ljudima - a nije iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost”, istakao je Kavazović.
On je primjer, dodao je Reisu-l-ulema, imućna čovjeka, svjesnog da je i bogatstvo iskušenje. On ga nije bespotrebno gomilao i uvećavao, nego ponukan hadisom poslanika Muhammeda a.s. “da je čovjekovo samo ono što udijeli drugima i čime načini dobro sebi i drugima” - trošio je imetak za obrazovanje, za humanitarne potrebe, civilizacijske svrhe i za javno dobro i opću dobrobit svoje države.
“Veliko je djelo velikog Gazi Husrev-bega i inspiracija i nama današnjim, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere”, naglasio je Kavazović.
Behija Zlatar, autorica monografije o Gazi Husrev-begu, na svečanosti otvorenja kazala je kako je izučavanje biografija poznatih ličnosti, koje su svojim životom i djelom obilježile vrijeme u kojem su živjele i stvarale, veoma značajno za historiografiju, a da je jedna od takvih ličnosti i dugogodišnji bosanski namjesnik, vojskovođa i vakif Gazi Husrev-beg.
“Iako spada među najistaknutije ličnosti historije Bosne u XVI stoljeću, ličnost koja se i danas u Sarajevu spominje s pijetetom, o njegovom životu i djelu postoje tek četiri manje monografije i jedna spomenica. Tokom svoga života, uspio je da ostvari ne samo brojne ratne ciljeve nego i druge, prije svega, civilizacijske podižući zadužbine i ostavljajući sredstva za njihovo održavanje”, naglasila je profesorica Zlatar.
Korist koju je Gazi Husrev-beg pridonio Bosni je ogromna: ustanovio je vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera. Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.
Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Mustafa Vatrenjak podsjetio je na to da je Gazi Husrev-begov doprinos značajan i u multikonfesionalnom Sarajevu i Bosni.
Naime, pojasnio je, u doba Gazi Husrev-bega, nekoliko godina nakon izgradnje Begove džamije, u njenoj blizini gradi se pravoslavna crkva u sklopu koje se organizira i škola, a u okolini crkve formira se naselje stanovnika pravoslavne vjere. Tada već postoji katolička bogomolja u kvartu dubrovačkih trgovaca između Begove džamije i Latinske ćuprije.
“Analizirajući događaje za vrijeme Gazijinog upravljanja Bosanskim sandžakom, možemo tvrditi da ličnost formata i duha kakav je bio, nije pravio razliku između pojedinih konfesija. Gazijina tolerancija i širina najbolje se ogleda za vrijeme njegovog upravljanja kada su obnavljani franjevački samostani u Visokom i Fojnici, te pravoslavna crkva”, istakao je Vatrenjak.
Povodom obilježavanja 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne, BH Pošta promovirala je poštanske marke "Gazi Husrev-begovi hajrati“.
Ta posebna izdanja poštanskih marki dodijeljena su reisu Kavazoviću, predsjedniku Sabora IZ u BiH Safetu Softiću, zamjeniku reisu-l-uleme Enesu Ljevakoviću, direktoru Gazi Gusrev-begove medrese Mensuru Malkiću te Mustafi Vatrenjaku.
U okviru manifestacije danas je otvorena i izložba pod nazivom “U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena” autorice Aide Abadžić-Hodžić.
Organizator manifestacije koja traje do 5. oktobra je Gazi Husrev-begov vakuf.
Tekst o Gazi Husrev-begu pročitajte OVDJE.
