Hitna sjednica Doma naroda Parlamenta BiH efektivno je počela tek na na dvadesetoj minuti snimka kada je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović otvorio sjednicu. Intoniranju himne nisu prisustvovali članovi Kolegija Doma naroda BiH Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH). Ali sigurno jesu prisustvovali momentu kada se dogodio priliv sredstava od preko 6 hiljada KM na njihove račune. I tako mjesecima i godinama.

Sjednici je prisustvovalo devet delegata, pet iz reda bošnjačkog naroda, dva iz reda hrvatskog i dva iz srpskog naroda. Konstatovano je da nema kvoruma za rad jer su nedostajali po barem još jedan predstavnik svakog naroda za nastavak rada. Nakon toga data je pauza od petnaest minuta kako bi se osigurao kvorum, što se nije dogodilo.

- Ako se bude insistiralo na ovim tačkama koje su tobože zamjena za sve, desit će se isto što se desilo -, istakao je Špirić, govoreći o zakonima koji nisu usklađeni na Kolegiju Doma naroda.

Špirić je cinično govorio o tome kako Bošnjaci navodno žele da "srpska i hrvatska većina" budu publika, a ne faktor odlučivanja te pozvao da se radi sa opozicijom iz Republike Srpske.

Špirić u potpunosti ignorira činjenicu da upravo on, tako hrabro, sa kolegama iz HDZ-a BiH onemogućava formiranje nove većine već mjesecima.

- I ja sam zamolio kolegu Ademovića da sa Klubom Bošnjaka razgovara da vidimo možemo li se na neki način dogovoriti da spustimo malo tenzije i da sve dopune dnevnog reda idu iza tačaka koje su dogovorene na Kolegiju - istakao je Čović.

Odgovorio mu je Šefik Džaferović:

- Vi nama nudite da pristanemo na vaše uslove mimo poslovnika i da na dnevnom redu bude samo ono što vi hoćete. A ono što vi nećete, toga nema na dnevnom redu -.

Za Čovića je nepristajanje na njegove uslove "anarhija", te je najavom da će se "do kraja" koristiti ustavni i poslovnički okviri, zapravo najavio i nastavak HDZ-ove blokade Doma naroda. Zbog nepristajanja Kluba Bošnjaka na uslovljavanje od strane HDZ-a i SNSD-a, sjednica nije ni održana.

Posljednjih skoro godinu dana, HDZ i SNSD blokiraju državu naizmjenično uskraćujući kvorum za održavanje sjednica.

Ademović je direktno istakao kako HDZ i SNSD ne žele održati sjednice jer im smeta prvenstveno Zakon o regulatoru električne energije, dio Izbornog zakona BiH koji se veže za izborne tehnologije, te prijeglo izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH kojim se predviđa i mogućnost smjene državnih ministara.

Delegati koji su prisustvovali sjednici iznova su objšnjavali da bi pristajanjem na igru bloka HDZ-SNSD razmatrali samo one tačke koje su njima u interesu, te da bi oni nakon toga samo nastavili sa praksom napuštanja sjednica.

Konkretno, HDZ ne želi izmjenu zakona kojim bi se omogućila rekonstrukcija trenutnog saziva Vijeća ministara na čijem je čelu Čovićeva prva pratilja Borjana Krišto.

Osim toga, HDZ na taj način zadržava vjernog partnera SNSD i njihove kadrove u vlasti. Na taj način državni delegati nisu raspravljali o akumulirano 60 tačaka dnevnog reda, a tzv. "evropski zakoni" iz tog paketa očigledno nisu u interesu branitelja "evropskih vrijednosti" u liku i djelu Dragana Čovića.

Upravo u tome leži suština političke krize na državnom nivou, sistemska blokada institucija sada je najkorištenija metoda političkog upravljanja. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH već mjesecima funkcioniše po principu kontrolisanog zastoja u kojem se kvorum koristi kao političko oružje, a ne kao proceduralni mehanizam čiji je cilj zaštititi narode. Ne političke stranke. Rekao bi Čović "legitimno predstavljanje naroda", za što se iznova dokazuje da je samo legitimno predstavljanje interesa HDZ-a.

Takva praksa omogućava HDZ-u i SNSD-u da selektivno odlučuju kada će institucije raditi, a kada će biti blokirane. Kada su na dnevnom redu tačke koje odgovaraju njihovim političkim ili kadrovskim interesima, sjednice se održavaju bez većih problema. Međutim, čim se pojave zakoni koji zadiru u raspodjelu moći ili otvaraju prostor za promjene u izvršnoj vlasti u kojoj direktno učestvuju, kvorum iznenada postaje nepremostiva prepreka.

Sinhronizirana igra

Paraliziranje države: SNSD i HDZ u blokadi Doma naroda

Posebno je indikativan otpor izmjenama Zakona o Vijeću ministara, koji bi omogućio rekonstrukciju državne vlade. Takva mogućnost očito nije prihvatljiva HDZ-u jer bi dovela u pitanje njihove poluge moći te političku igru koja odgovara i SNSD-u.

Na taj način se održava status quo u kojem državne institucije formalno rade, ali suštinski ne funkcionišu. Parlament ne raspravlja o zakonima, reformski procesi stoje, a evropski put Bosne i Hercegovine koristi se uglavnom kao retorički okvir u javnim nastupima političara.

Ironija je time veća jer upravo oni koji se najglasnije pozivaju na evropske vrijednosti i evropski put zemlje, u praksi blokiraju zakone koji su označeni kao ključni za napredak prema Evropskoj uniji. Umjesto rasprave o tim pitanjima, javnost ponovno svjedoči političkom teatru u kojem se proceduralne krize proizvode planski, a odgovornost pokušava prebaciti na predstavnike Bošnjaka.

U takvom sistemu, 24 minute sjednice, sve sa intoniranjem himne, zapravo postaju simbol jednog mnogo dužeg političkog procesa, vremenu u kojem država formalno postoji, ali se njen rad svodi na minimum koji odgovara onima koji blokadu koriste kao sredstvo političke kontrole.

I dok građani gledaju snimak sjednice koja traje kraće od jedne televizijske emisije, stvarna cijena takve politike mjeri se dodatnim produbljivanjem institucionalne paralize Bosne i Hercegovine.