Hamas i dalje prkosi jednoj od najmoćnijih vojski na svijetu, iako je Izrael u 15 mjeseci rata uspio obezglaviti njeno političko, vojno i policijsko vodstvo. Nakon atentata na njegovog političkog vođu Ismaila Haniyeha, u Iranu prošlog jula, u Gazi je istog mjeseca uslijedila smrt Mohameda Deifa, vođe Hamasovog oružanog krila, Brigade Ezedin Al Qassam. A u oktobru je vojni zapovjednik milicije Yahia Sinwar, ubijen u Rafahu, na jugu Pojasa.

Prošle sedmice ubijeni su i šef policije Gaze Mahmoud Salah i njegov pomoćnik. Međutim, izraelska vojska je bila prisiljena boriti se nekoliko puta u područjima koja je već smatrala očišćenima. Hamas još drži otprilike 100 od 251 taoca koje je oteo sedmog oktobra 2023. — iako vlasti Hamasa procjenjuju da ih je samo 70-ak preživjelo, piše El Pais.

Hamas već nekoliko dana u Dohi vodi indirektne pregovore o prekidu vatre s Izraelom, uz posredovanje Katara i Egipta. U zamjenu za prekid neprijateljstava, vlada Benjamina Netanyahua želi predaju svih talaca, dok Hamas traži potpuno povlačenje izraelskih vojnika iz Pojasa. Kako bi podržao svoje zahtjeve, Hamas ima otprilike 20.000 militanata i dio svoje goleme mreže tunela još uvijek netaknut.

Prije sedmog oktobra, CIA je procijenila da Hamas ima između 25.000 i 30.000 boraca, iako Hamas nikada nije potvrdio te brojke. Prošle sedmice, visoki zvaničnici izraelske vlade rekli su članovima parlamentarnog odbora za vanjske poslove i odbranu da se broj "terorista" koji djeluju u Pojasu sada kreće između 20.000 i 23.000. Od toga najmanje 9.000 pripada Hamasu, a ostatak drugim grupama, poput Islamskog džihada, prema istim izvorima. Izrael vjeruje da je gotovo polovina tih militanata organizirana.

 

 

Hugh Lovatt, viši saradnik Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), koji je koautor studije objavljene prošlog decembra o vojnom stanju Hamasa, istakao je u svom radu da je grupa priznala gubitak između 6.000 i 7.000 članova, oba iz svog oružanog i civilnog krila. "Ovo je u skladu s brojkama koje su dostavljene Izraelu. Ali bilo kakvo izraelsko slavlje moglo bi biti loše tempirano", upozorio je analitičar.

Lovatt za El Pais kaže da Hamas i dalje održava svoje vojno i političko vodstvo, uprkos značajnim gubicima. "I dalje ima politički ured sa sjedištem u Dohi. Nakon smrti Haniye i Sinwara, Hamas je usvojio privremeni model političkog vodstva s pet članova. Cilj mu je ublažiti učinak budućih izraelskih ubistava". Što se tiče vojnog vodstva, analitičar napominje da je ono sada u rukama Mohameda Sinwara, brata Yahije Sinwara.

- Članovi Hamasa izjavili su u nekoliko intervjua da je organizacija zadržala znatan dio svoje infrastrukture tunela i da je uspjela obnoviti dijelove koje je uništio Izrael - dodao je Lovatt. U međuvremenu, izraelski profesor Eitan Shamir, direktor Centra za strateške studije Begin-Sadat na Univerzitetu Bar Ilan, primijetio je na web stranici Media Line da Hamas još  ima 40 posto svojih tunela u funkciji.

Raphael Cohen, istraživač Bliskog istoka u RAND think tanku, rekao je na videokonferenciji iz Washingtona da je sasvim moguće da Hamas ima toliko podzemnih prolaza: "Razgovarao sam s vojnim osobljem stacioniranim u Pojasu Gaze krajem novembra. Procijenili su da je 50 posto tunela u funkciji. Od tada su neki od njih dignuti u zrak. Ali oni su postavljeni jedan na drugi. I zbog toga je vrlo teško potpuno ih neutralizirati."

Lovatt okrivljuje izraelsku vladu za stalno blokiranje diplomatskih puteva prema prekidu vatre i za nepostojanje plana za "dan poslije" rata. Ipak, smatra da Izrael ne preuveličava broj boraca u Gazi, iako smatra da se broj poginulih boraca Hamasa uvijek precjenjivao. "Posebno zato što Izrael 'članovima Hamasa' smatra i one koji su dio oružane skupine (Brigade Ezedin al-Qassam), članove njenog političkog krila i one uključene u civilnu vladu Gaze (ministarstva centralne vlade, općine i policija). Međutim, mnogi od tih zaposlenika zapravo nisu članovi Hamasa", kaže Lovatt.

Lovatt vjeruje da mnogi od militanata al-Qassama čekaju izraelsku ofanzivu u "modusu hibernacije", "skrivajući se u napuštenim zgradama i tunelima ili bježeći s civilima" te nastavlja: "Hamas aktivira svoje rezervne snage, članove s osnovnom vojnom obukom. Oni također regrutiraju nove članove, iskorištavajući široko rasprostranjeni bijes Gaze i želju za osvetom Izraelu".

 

 

Yoni Ben Menachem, viši saradnik u Jerusalemskom centru za sigurnost i vanjske poslove (JCFA), rekao je da izraelski sigurnosni zvaničnici kažu da je Hamas regrutirao približno 4.000 novih boraca tokom prošlog mjeseca. Na temelju informacija iz izraelskih izvora, Ben Menachem je rekao da novac za regrutiranje toliko boraca dolazi od "prodaje paketa humanitarne pomoći, koje Hamas prisilno konfiskuje i preprodaje na tržištima u Gazi". Lovatt je rekao da je Izrael redovno napadao policajce koji su radili na zaštiti kamiona s humanitarnom pomoći. I da vojnici ne intervenišu kada bande pljačkaju humanitarne kamione.

Ben Menachem kaže da bi novi regruti mogli omogućiti Hamasu da nastavi svoj otpor na sjeveru Pojasa, "pod vodstvom Ezedina Haddada, komandanta Hamasove sjeverne brigade". Dodaje da ako pregovori u Dohi propadnu, njegovi sigurnosni izvori vjeruju da će vlada narediti vojsci "da potpuno okupira Gazu i evakuira stanovnike na jug". Devedeset posto od 2,2 miliona stanovnika Pojasa već je barem jednom bilo prisiljeno pobjeći, prema UN-u.

Što se tiče podrške palestinskoj miliciji, nakon više od 45.000 mrtvih u Gazi od strane izraelske vojske i tragične humanitarne situacije u Pojasu, Raphael Cohen vjeruje da, iako je podrška Hamasu smanjena, "to se ne mora nužno pretvoriti u više kooperativnog odnosa prema Izraelcima", nešto o čemu bi, prema riječima stručnjaka, "Izrael trebao voditi računa".

Lovatt primjećuje da postoji "frustracija i bijes protiv Hamasa u Gazi", posebno "zbog Sinwarove pogrešne procjene odgovora Izraela". Ali on pojašnjava da je "historijski gledano," podrška Hamasu uvijek fluktuirala između 30 i 40 posto. "Nikada nije imao većinsku podršku, ali ostaje najpopularnija palestinska politička/oružana grupa u Gazi. A narodni bijes protiv Hamasa je manji od narodnog bijesa protiv Izraela. Izraela se i dalje optužuje, čak i kada se kritikuje Hamas," nastavlja on.

Upitan koliko dugo Hamas može izdržati u ovom gerilskom ratu, Cohen kaže da to ovisi o tome šta smatrate "izdržavanjem".

- Talibani su se borili 20 godina, iako je istina da su imali podršku Pakistana. Hamas bi mogao nastaviti s napadima još dugo, iako nema kapacitete za velike ofanzive - zaključuje El Pais.