Ubrzo nakon što su SAD i Izrael prvi put napali Iran 28. februara, analitičari su upozorili da bi rat mogao podići cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.

Sada, manje od tri sedmice nakon početka sukoba, posmatrači tržišta ozbiljno razmatraju mogućnost da cijene premaše 150 ili čak 200 dolara.

Dana 9. marta cijena Brent sirove nafte – globalne referentne vrijednosti – dosegla je gotovo 120 dolara i nije pala ispod praga od 100 dolara od 13. marta.

Izraelski napad na iransko plinsko polje Južni Pars 18. marta, koji je izazvao iranske napade na naftna i plinska postrojenja u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dodatno je povisio cijene sirove nafte u srijedu na više od 108 dolara po barelu.

Analitičari se uglavnom slažu da cijene imaju prostora za puno veći rast ako Hormuški tjesnac, kroz koji u mirnodopsko vrijeme prolazi oko petina globalnih zaliha nafte, ostane efektivno zatvoren u nadolazećim sedmicama.

Jedina prava tačka spora je koliko.

- Referentne bliskoistočne sirove nafte poput Omana i Dubaija već su prešle prag od 150 dolara, tako da je 200 dolara već na vidiku, čak i ako ne za Brent i West Texas Intermediate. Koliko će se nafta još popeti odavde gotovo u potpunosti ovisi o tome koliko će dugo Hormuški tjesnac ostati zatvoren - rekla je za Al Jazeeru Vandana Hari, osnivačica kompanije za analizu tržišta nafte Vanda Insights.

Nakon što je Iran proglasio tjesnac zatvorenim na početku sukoba i zaprijetio da će udariti na sve brodove koji pokušaju proći, promet je gotovo stao.

Američki predsjednik Donald Trump nije uspio privući međunarodnu podršku za slanje pomorskog konvoja za ponovno otvaranje tjesnaca, dok se zemlje bore za sklapanje sporazuma s Iranom radi sigurnog prolaza. Samo je nekolicini brodova – uglavnom plovila pod indijskom, pakistanskom, turskom i kineskom zastavom – dopušten prolaz posljednjih dana.

Iako su se zemlje obavezale osloboditi 400 miliona barela nafte iz zaliha za hitne slučajeve u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju, rezerve ne mogu u potpunosti nadoknaditi prekid plovidbe tim plovnim putem.

Singapurska kompanija OCBC Group Research procjenjuje da se globalno tržište suočava s dnevnim manjkom od oko deset miliona barela čak i kada se uzmu u obzir rezerve.

Analitičari Wood Mackenzieja prošli su sedmicu rekli da bi Brent uskoro mogao dosegnuti 150 dolara te da 200 dolara nije "izvan mogućnosti" 2026. godine.

Kraj ere blagostanja

Srušen mit o sigurnosti: Regionalni sukob zaustavlja razvojne projekte u Africi i na Bliskom istoku

Iran je također spomenuo mogućnost porasta cijene nafte od 200 dolara, upozorivši prošlu sedmicu putem vojnog glasnogovornika da bi se svijet trebao "pripremiti" za takav skok.

- Strateške rezerve i zamjenske barele mogu stabilizirati cijene ako tržište vjeruje da će ponuda zadovoljiti potražnju, ali ako bi protok kroz Hormuz bio materijalno poremećen duže vrijeme, cijene znatno iznad 100 dolara, čak i približavanje 200 dolara, su vjerovatne. U nekoliko aspekata, današnji uvjeti mogli bi omogućiti još dramatičniji potez od Zaljevskog rata, s obzirom na veći udio globalne ponude koji je potencijalno ugrožen i širu neravnotežu između ponude i potražnje koja se javlja - rekao je za Al Jazeeru Chad Norville, predsjednik industrijske publikacije Rigzone.

Cijene nafte od 150 dolara ili više snažno bi opteretile globalnu privredu.

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi svaki porast cijena nafte od deset posto, ako se održi tokom godine dana, odgovarao povećanju globalne inflacije od 0,4 posto i smanjenju privrednog rasta od 0,15 posto.

Najviša cijena Brent sirove nafte ikada bila je 147,50 dolara po barelu na vrhuncu globalne finansijske krize 2008. godine.

Uzmemo li u obzir današnju vrijednost novca, vrhunac svih vremena iznosi oko 224 dolara.

U četvrtak su Brent terminske cijene premašile 112 dolara, što je najviša razina u više od sedmicu dana.

Adi Imširović, stručnjak za energetiku s Univerziteta Oxford, rekao je za Al Jazeeru da bi cijena nafte od 200 dolara po barelu "bila glavna ručna kočnica za svjetsku privredu". Izglede da cijene dosegnu takve razine opisao je kao "sasvim moguće".

- To bi utjecalo na inflaciju, rast, zaposlenost, a u nekim slučajevima uzrokovalo bi nestašicu ne samo goriva, već i materijala poput gnojiva, plastike i slično - rekao je.

Sasha Foss, analitičar energetskog tržišta u kompaniji Marex u Londonu, ponudio je optimističniji stav, nazvavši izglede za cijenu Brenta od 200 dolara "prilično neobičnima".

Foss je kao razloge za optimizam istaknuo značajno povećanje proizvodnje u raznim zemljama, uključujući SAD, Kanadu, Argentinu, Brazil i Gvajanu, kao i postojanje alternativnih opskrbnih ruta, poput saudijskog naftovoda Istok-Zapad.

- U pozadini rata između Rusije i Ukrajine zaista smo vidjeli da je lijek za visoke cijene povećanje proizvodnje u drugim regijama svijeta - rekao je Foss za Al Jazeeru.

Iako će cijene uveliko ovisiti o nastavku prometa kroz Hormuški tjesnac, njihovu putanju će oblikovati i zakon ponude i potražnje na druge načine.

Kupci robe i usluga obično počinju smanjivati potrošnju kada cijene porastu iznad određene razine, fenomen poznat kao "uništenje potražnje".

Iako je potražnja za naftom manje elastična nego za većinu roba jer ju je teško zamijeniti ili se nje ne može uopće riješiti, cijene bi se i dalje umjereno smanjivale i počele padati nakon što pređu određenu tačku.

- Niko ne zna koja je ta razina, ali mogla bi biti iznad prethodnih nominalnih maksimuma od 147 dolara po barelu - rekao je za Al Jazeeru Bob McNally, predsjednik Rapidan Energy Group.

Koliko će cijene nafte rasti ovisit će o tome koliko će se brzo "dvije suprotstavljene tendencije – kupci koji pod svaku cijenu jure za manjim brojem barela naspram kupaca koji izlaze s tržišta uništavanjem potražnje – međusobno suprotstaviti", rekao je za Al Jazeeru Gregor Semieniuk, profesor javne politike i ekonomije na Univerzitetu Massachusetts Amherst.