Poskupljenje nafte i pandemija, koji su pomogli da se dio finansijskih sredstava preusmjeri u bankarski sistem, uzrokovali su rast depozita islamskih banaka. U 2021. godoni islamske kreditne institucije imale su rast depozita od 120 milijardi dolara. Najznačajniji porast zabilježen je u Saudijskoj Arabiji (+30,4%) i u zemljama Zaljeva, takođe zahvaljujući procesu konsolidacije lokalnog bankarskog sektora.
Povećanje je uglavnom bilo potaknuto sa dva faktora: pandemijom, koja je usporila različite ekonomije preusmjeravanjem dijela finansijskih sredstava u islamski bankarski sistem i povećanjem cijene nafte koja je povećala resurse na raspolaganju tim zemljama.
Istraženo je poslovanje islamskih banaka jedanaest zemalja: Indonezije, Bangladeša, Malezije, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, Kuvajta, Katara, Egipta, Bosne i Hercegovine i Albanije, koje su imale stalne stope promjena u 2021. (Oman +13, 8 %, Egipat + 18,7%, Bangladeš + 26%).
"Novac zapravo“, stoji u istraživanju Intesa Sanpaolo banke, „nema vrijednost sam po sebi, prema islamskim finansijama, već samo kao koristan alat za razvoj i rast, i ne može se ostaviti po strani, već mora biti u opticaju". Prema analizi, bankarski sektor islamskih zemalja također prolazi kroz transformaciju zahvaljujući ulasku digitalnih banaka, čiji se broj postupno povećava u svim islamskim zemljama, posebice u Maleziji i Indoneziji. S druge strane, uvođenje digitalnih valuta u ovim zemljama puno je kontroverznije zbog islamskog prava.