Ovog utorka obilježava se 1000 dana rata u Ukrajini i po prvi put se stidljivo govori o mogućem prekidu vatre, nešto što se nije dogodilo otkad su diplomatski pristupi nestali u dimu u prvim mjesecima ruske invazije.

Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću oživio je tu nadu, budući da je novoizabrani američki predsjednik već jasno dao do znanja da nema interesa održavati sukob na životu, a Rusija se pokazala otvorenom za ulazak u pregovore s novom američkom administracijom. Diplomatski napori također su oživljeni u Evropi, kao što je pokazao poziv njemačkog kancelara Olafa Scholza Vladimiru Putinu ovog petka, njihov prvi kontakt u dvije godine.

Međutim, kraj neprijateljstava još uvijek je put pun neizvjesnosti jer ni Kijev ni Moskva ne izgledaju voljni odreći se teritorija, a odobrenje Joea Bidena Ukrajini da upotrijebi američko oružje dugog dometa ka ruskoj teritoriji moglo bi sukob dovesti do nove eskalacije. "Jasno je da američka administracija u odlasku namjerava nastaviti dolijevati ulje na vatru i nastaviti provocirati eskalaciju napetosti oko ovog sukoba", upozorio je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.

Ono što je jasno jeste da su Ukrajina i Rusija mjesecima pojačavale svoje ratne napore u pokušaju da steknu povoljniju poziciju ako se mirovni pregovori konačno održe.

Nakon više od godinu dana s praktično mirovanjem fronta, Ukrajina je u augustu iznenadila pokretanjem ofanzive na rusku regiju Kursk, čime je zauzela više od 1000 kvadratnih kilometara te teritorije, uglavnom u okrugu Sudža. Bio je to težak udarac za Kremlj, koji je morao preusmjeriti dio svojih ratnih napora i čak je pribjegao sjevernokorejskim vojnicima kako bi pokušao obnoviti svoj teritorijalni integritet.

S više od 50.000 vojnika raspoređenih u Kursku, Rusija je uspjela vratiti dio svoje izgubljene teritorije, protjeravši ukrajinske trupe iz područja Koreneva i Snagosta, a procjenjuje se da Ukrajina sada kontrolira samo polovinu zemlje koju je osvojila u augustu. Međutim, unatoč ovom neuspjehu, trupe predsjednika Zelenskog su se učvrstile u gradu Sudzha i ukrajinski predsjednik namjerava zadržati svoju prisutnost na ruskoj teritoriji, svjestan njegove velike strateške vrijednosti kao aduta za pregovaranje u slučaju da mora prihvatiti teritorijalne ustupke u budućim pregovorima.

Međutim, vojni analitičari ne vjeruju da Ukrajina može zadržati tu rusku teritoriju. Unatoč pretrpljenom udaru kod Kurska, Rusija je ponovno aktivirala svoju ofanzivu u Donbasu i posljednjih mjeseci postigla napredak na prvoj liniji fronta. Nakon osvajanja grada Avdivke u februaru, svoje najveće vojne pobjede od zauzimanja Bakhmuta u maju 2023. godine, ruska vojska je napredovala prema zapadu zauzimanjem Selidove i u ponedjeljak je objavila zauzimanje Novooleksijevke, što je daljnji korak u pokušaju osvajanja Pokrovska, važno prometnog čvorišta u Donjeckoj regiji.

Institut za proučavanje rata (ISW), američki think tank koji prati rat u Ukrajini, govori o "osam mjeseci sporog, ali postojanog napretka u zapadnoj regiji Donjeck", iako je Rusija također povećala pritisak u regiji Lugansk, tačnije na području Kreminna. ISW naglašava da je za Putina potpuno zauzimanje regija Donjecka i Luganska "prioritetni cilj" i, pozivajući se na zapadne i ukrajinske izvore, ukazuje da se Moskva nada da će taj cilj postići do kraja ove godine.

Zelenski je juče na svom X nalogu objavio video u kojem se vidi u posjeti svojim trupama u Pokrovsku, pokazujući tako da grad ostaje u ukrajinskim rukama. Samo zahvaljujući snazi ​​naših vojnika istok nije u potpunosti okupiran od strane Rusije, rekao je. Prema britanskim vojnim izvorima, Moskva je uspjela ponovno zauzeti oko 1.500 kvadratnih kilometara u Donbasu u posljednja dva mjeseca, ali je platila visoku cijenu u ljudskim životima, trpeći prosječno 1.500 žrtava dnevno u oktobru.

U svakom slučaju, ruska ofanziva nije ograničena samo na Donbas, jer je ponovo aktivirana i u Harkovskoj oblasti. Doista, britanski obavještajci primijetili su ovog vikenda da je Moskva pojačala svoje napade na Kupiansk, drugo najvažnije željezničko čvorište u regiji nakon glavnog grada. Ukrajina je oslobodila grad u septembru 2022. godine, ali sada je ponovo pod pritiskom ruske artiljerije, a prema TASS-u, ruske trupe već su zauzele područja u predgrađu, iako Kijev insistira da i dalje ima grad pod potpunom kontrolom.

Ukrajinski obavještajci također su otkrili da Rusija raspoređuje jurišne grupe i oklopna vozila u Zaporožju i strahuje da bi Moskva mogla pokrenuti napad kako bi pokušala steći punu kontrolu i nad ovom regijom.