Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je u subotu "neoprostive zločine Republike" 60 godina od pokolja alžirskih demonstranata 17.oktobra 1961. u Parizu.
Predsjednik je "priznao činjenice, neoprostivi su zločini Republike počinjeni te noći pod nadležnošću zapovjednika pariške policije Mauricea Papona", navodi se u priopćenju Jelisejske palače.
Tekst je objavljen nakon komemoracije na mostu kojim su prije 60 godina alžirski prosvjednici stigli iz susjednog siromašnog naselja Nanterre na poziv ogranka FLN-a u Francuskoj.
Spomenuvši "zločine", Emmanuel Macron je nakon minute šutnje položio vijenac na obalu Seine i tako učinio korak dalje od prethodnika Francoisa Hollandea koji je 2012. priznao "krvavu represiju".
"Francuska lucidno promatra cijelu svoju historiju i priznaje jasno utvrđene odgovornosti. Ona to prije svega duguje sebi i svima onima koje je alžirski rat povrijedio", dodaje se u službenom priopćenju Jelisejske palače.
Emmanuel Macron, prvi francuski predsjednik rođen nakon alžirskog rata koji je završio 1962., razgovarao je s porodicama žrtava.
"Ovdje su ispaljeni meci i tu su izvučena tijela iz Seine", objasnila je Jelisejska palača izbor mjesta komemoracije i dodala da je Macron odao počast sjećanju na sve žrtve "tragedije o kojoj se dugo šutjelo, koju se nijekalo i skrivalo".
"Sedamnaestog oktobra 1961. u Parizu je organiziran prosvjed protiv zabrane Alžircima da izlaze nakon 20,30 sati, ali demonstranti su naišli na brutalnu, nasilnu i krvavu represiju", navodi Jelisejska palača.
"Gotovo 12.000 Alžiraca je uhapšeno i prevezeno na stadion De Coubertin i Palaču sportova. Osim brojnih ranjenih, nekoliko desetina je ubijeno, a njihova tijela bačena su u Seinu. Mnoge porodice nisu nikada našle tijela svojih bližnjih, nestalih te noći", podsjetilo je francusko predsjedništvo.
Dolaskom na komemoraciju Macron je postao prvi francuski šef države koji je učestvovao u obilježavanju godišnjice pokolja demonstranata na mitingu organiziranom zbog dešavanja u Alžiru, tada francuskoj koloniji ali i zbog represije francuskih vlasti nad Alžircima u Francuskoj.
Događaji od 17. oktobra 1961. desetljećima su zataškavani, a konačan broj poginulih ostaje nepoznat. No, mnogi historičari vjeruju da bi ih moglo biti nekoliko stotina.
Demonstracije su organizirane u posljednjoj godini sve snažnijeg pokušaja Francuske da zadrži Alžir kao svoju sjevernoafričku koloniju, te usred kampanje bombardiranja militanata koji su se borili za nezavisnost.
Veliko je pitanje izdaje li svojim dolaskom Macron formalnu ispriku za postupke pariške policije tog dana ili izražava žaljenje jer kao predsjednik nastoji izgraditi odnos s prošlošću Francuske.
Porodice žrtava žele ispriku, reparaciju za žrtve ili priznanje da je represija državni zločin.
Najgore nasilje dogodilo se na mostu Saint Michel u blizini katedrale Notre-Dame, gdje su svjedoci izvijestili da su vidjeli policiju kako baca Alžirce u rijeku Seinu, gdje se nepoznati broj utopio. "Bilo je državnog zataškavanja, državne laži. Bilo je vladinih izjava od jutra 18. okotobra kojima su pokušali inkriminirati FLN i Alžirce", rekao je historičar Emmanuel Blanchard.
Macronovi krajnje desni izborni protivnici, nacionalisti Marine Le Pen i Eric Zemmour, otvoreni su kritičari nastojanja da Francuska prizna ili da se pokaje za zločine iz prošlosti.
