fbpx

Velika džamija u Kordobi godinama otvorena samo za vjerske obrede katolika

Velika džamija u Kordobi, građena od 785. do 987. godine, bila je najveća džamija u Španiji i veličanstven primjer maurske arhitekture, a već godinama je otvorena samo za vjerske obrede katolika

 

Velika džamija u Kordobi, prijestolnici omejidskog halifata u Španiji, jedno je od najpoznatijih islamskih znamenitosti iz tog doba koja se danas koriste u različite svrhe, javlja Anadolu Agency (AA).

Velika džamija u Kordobi, građena od 785. do 987. godine, bila je najveća džamija u Španiji i veličanstven primjer maurske arhitekture, a već godinama je otvorena samo za vjerske obrede katolika.

Nakon što je prošle sedmice turski sud poništio odluku iz 1934. kojom je džamija Aja Sofija u Istanbulu pretvorena u muzej, čime je omogućeno da istanbulski dragulj opet bude džamija, kao što je to bila nekoliko stoljeća u svojoj historiji, uslijedile su određene kritike iz nekih krugova u inostranstvu, ali brojni izvori navode upravo Veliku džamiju u Kordobi kao kontraargument.

Velika džamija u Kordobi jedno vrijeme bila je čak i najveća džamija u svijetu, a 1236. godine, nakon što su Kordobu ponovno osvojile kršćanske snage kralja Ferdinanda III. od Kastilje, muslimanska bogomolja pretvorena je u kršćansku crkvu, a do 16. stoljeća u katedralu. Većina minareta na Velikoj džamiji srušeni su te je na njoj izgrađen zvonik crkve.

Ovo važno znamenje, koje je UNESCO 1984. godine uvrstio na listu svjetske kulturne baštine i označio kao Džamija-katedrala u Kordobi, ima status spomenika i koristi se kao turističko mjesto, a s druge strane, u određenim danima u crkvenom dijelu otvoreno je samo za vjerske obrede katolika.

Iako je muslimanska zajednica u Španiji povremeno upućivala zahtjeve za otvaranjem Velike džamije za obavljanje muslimanskih vjerskih obreda, još uvijek nisu dobili nikakav odgovor.

Danas je glavna katedrala Španske nadbiskupije Kordobe, odnosno na listi bogomolja Vatikana, u kojoj su za obrede odgovorna dva svećenika.

Osim toga, sadašnja Džamija-katedrala u Kordobi je uz Alhambru u Granadi, palatu posljednjih muslimanskih vladara Španije – Maurskih Nasrida, jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u toj zemlji.
Džamija Alhambra, sagrađena 1308. godine, pretvorena je u crkvu 1492. godine kada su to područje osvojili kršćani i sve do danas koristi se samo za katoličke vjerske obrede.

Također, džamija Al Murabitun, sagrađena u periodu od 8. do 10. stoljeća, i nekada jedna od najstarijih džamija u Granadi, većim dijelom je porušena u 16. stoljeću, a na njenom mjestu je sagrađena crkva svetog Josipa. Minaret džamije pretvoren je u zvonik crkve.

Na području gdje se danas nalazi Gospina katedrala u Sevilli, poznata kao najveća katedrala u svijetu, nalaze se ostaci džamije dinastije Almohada, koja je otvorena 1182. godine, a srušena 1433. godine nakon što su to područje zauzeli kršćani.

Džamija Bab al Mardum, sagrađena 999. godine u gradu Toledu, preinačena je u crkvu 1085. godine. Trenutno se koristi kao spomenik otvoren za turističke posjete.

Džamija Tornerias, sagrađena u 11. stoljeću u istom gradu, danas se koristi kao Fondacija za promociju rukotvorina.

U Španiji postoji mnogo ovakvih i sličnih primjera gdje se nekadašnje džamije ili islamska znamenja trenutno koriste u različite svrhe.

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!