fbpx

Uzroci i posljedice migracija u savremenom dobu

NVO aktivisti naglasili su da su Bošnjaci u Krajini položili test humanosti, što je posebno bili izraženo na početku aktiviranja migrantske krize kroz Bosnu i Hercegovinu kada nisu bile prisutne međunarodne organizacije i donatori. Kasnije, kako se pritisak migranata nastavljao, a podrška s viših nivoa vlasti i međunarodnih faktora izostala, nivo tolerancije lokalnog stanovništva očekivano je opao

 

 

 

Piše: Sanadin VOLODER

Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću organizirao je 24. oktobra svoju četvrtu naučnu konferenciju pod nazivom “Migracije u savremenom dobu – uzroci i posljedice”.

Naučna konferencija održana je uz podršku Vlade Unsko-sanskog kantona, Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Kulturnog centra “Kralj Fahd”, te gradova Bihać i Cazin.

Skupu su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić, ministar pravosuđa i uprave u Vladi USK Asim Dizdarević, docent dr. sc. Hakija Kanurić, te u ime kabineta gradonačelnika Cazina Jusuf Bajraktarević.

“Islamski pedagoški fakultet okupio je stručnjake s nekoliko univerziteta, istraživače i aktiviste iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Turske i Britanije. Prvobitno je bilo planirano da konferencija bude održana u junu ove godine, ali je Organizacioni odbor donio odluku da se zbog pogoršane epidemiološke situacije prolongira za oktobar. Ovo je samo jedna od aktivnosti koje Islamski pedagoški fakultet u Bihaću realizira na planu unapređenja naučno-istraživačkog rada. Raduje me da su naši profesori, i pored veoma kompleksne zdravstvene situacije u svijetu, bili izuzetno aktivni na polju naučno-istraživačkog rada, što je rezultiralo objavljivanjem nekoliko naučnih djela i tri zbornika radova, što je doista veliki uspjeh”, izjavio je za Stav dr. Hajrudin Hodžić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

Uz strogo poštivanje propisanih epidemioloških mjera na sprečavanju širenja zaraze novim virusom korona, na konferenciji su svoje radove izložili profesori Bihaćkog univerziteta, ali i nekoliko evropskih. Izlaganja su bila organizirana kroz tri tematske sesije, a skupu su se obratili i stručnjaci iz prakse; predstavnica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Nataša Žunić Omerović, predsjednica Udruženja “Žene sa Une” Aida Behrem, te portparol MUP-a USK Bahrudin Dželalagić.

GENERIRANJE KRUŽNIH MIGRACIJA

Bosna i Hercegovina, a posebno Krajina, izložena je suprotnim tokovima migracija u zadnja dva-tri stoljeća. Slabljenjem Osmanskog Carstva muslimansko stanovništvo s područja Austro-Ugarske povlači se u Bosnu, a uslijed okupacije Bosne uslijedili su talasi migracija na istok. Nakon Drugog svjetskog rata, promijenjen je smjer migracija, koji je dodatno ubrzan tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zadnjih godina intenzivirana je ekonomska migracija prema razvijenim državama Evrope, što predstavlja najveći izazov za ovaj dio naše domovine.

NVO aktivisti naglasili su da su Bošnjaci u Krajini položili test humanosti, što je posebno bilo izraženo na početku aktiviranja migrantske krize kroz Bosnu i Hercegovinu kada nisu bile prisutne međunarodne organizacije i donatori. Kasnije, kako se pritisak migranata nastavljao, a podrška s viših nivoa vlasti i međunarodnih faktora izostala, nivo tolerancije lokalnog stanovništva očekivano je opao.

Jusuf Bajraktarević, autor knjige o krajiškim dobrovoljcima koji su na početku agresije napustili udobnost evropskog života i vratili se da domovinu brane, istakao je fenomen kružne produktivne migracije kroz povratak naših građana s novim znanjima, iskustvima i kapitalom.

Kroz Ured za dijasporu Grad Cazin proaktivno se uključio u generiranje ovog pozitivnog procesa. Pored navedenog, Bajraktarević je naglasio humanost Krajišnika prema više od 20.000 izbjeglica Hrvata iz slunjskog kraja koji su svoj spas pronašli u Bosni i Hercegovini.

Nažalost, svjedočimo brutalnoj represiji koju prolaze migranti u namjeri da na putu ka Zapadnoj Evropi pređu hrvatsku granicu. Činjenice s terena ukazuju na to da kršćani među migrantima najlakše prođu kroz Hrvatsku.

Prva sesija pod nazivom Uticaj lokalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu, uz predsjedavanje prof. dr. sc. Hariza Šarića, obuhvatila je radove mr. sc. Admira Lisice (Muzej “Alija Izetbegović”), mr. sc. Faruka Hodžića (Sarajevo School of Science and Technology), doc. dr. sc. Sene Družić i mr. sc. Smaile Balić Rahmanović (IPF) te doc. dr. sc. Elvire Ćatić-Kajtazović (Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću).

Profesor dr. sc. Izet Terzić moderirao je drugu sesiju pod nazivom Uticaj globalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu, tokom koje su radove izložili dr. sc. Hariz Šarić (Univerzitet u Tuzli), dr. sc. Ahmed Kulanić (Institut za bošnjačke studije), mr. sc. Dijana Sulejmanović (IPF) te mr. sc. Mirsada Abdić (Centar za socijalni rad u Ljubljani, Slovenija).

Uz predsjedavanje mr. sc. Dijane Sulejmanović, treća sesija na temu Status migranata u “tuđim zemljama obuhvatila je rad profesora dr. sc. Nevzeta Veladžića te online izlaganja uz simultano prevođenje dr. sc. Mustafe Acara (Ured za vjerska pitanja u Istanbulu, Turska), dr. sc. Alije Avdukića (Univerzitet Dundee, Škotska) te dr. sc. Mohammeda Alsaghira (Al-Maktoum College).

Izlaganjem zaključaka konferenciju je zatvorio predsjednik Naučnog odbora prof. dr. sc. Sulejman Topoljak.

Nakon uvodnih izlaganja te triju sesija, učesnici konferencije, zajedno s Naučnim odborom konferencije, donijeli su desetak zaključaka. Između ostalog, zaključeno je da su migracije prirodna refleksija razvoja ljudskog društva i civilizacija, postajale su i postojat će sve dok traje život na ovoj planeti, te ih je stoga bespredmetno na bilo koji način sprečavati, osuđivati i ignorirati, ali ih je potrebno kanalisati, nadzirati i usmjeravati. Također, zaključeno je da se nijedna bolest ne može izliječiti ako se ne otkriju i ne otklone njeni uzroci, stoga i savremene globalne i nasilne migracije treba promatrati u svjetlu ovog pravila jer su jedna od najopasnijih društvenih bolesti savremenog čovječanstva.

Savremene migracije, zaključeno je također, globalni su problem s lokalnim refleksijama i posljedicama. Naša zemlja, Bosna i Hercegovina, nije mogla biti imuna na posljedice tog problema. Također, globalne migracije ogledaju se u prilivu velikog broja migranata iz različitih afroazijskih zemalja, koji predstavljaju istinske sigurnosne, ekonomske i druge društvene prijetnje našoj zemlji, koja, kako zbog svog političkog uređenja, tako i zbog svoje slabe ekonomske razvijenosti, nije u mogućnosti nositi se s tom novonastalom migracijskom problematikom.

MIGRACIJE TREBA NADZIRATI I USMJERAVATI

Na konferenciji je zaključeno i da Bosna i Hercegovina sama ne može riješiti globalni problem migracija, čije negativne posljedice itekako osjeća i još će dugo osjećati. Stoga se rješenje ogleda u dvije dimenzije: međunarodnoj, predstavljenoj u iskrenoj koordinaciji sa susjednim državama radi razmjene podataka o migrantskoj populaciji koja se kreće tzv. balkanskom rutom, kontrole granica i zaustavljanja nelegalne migracije; unutrašnja dimenzija rješenja ovog problema naše zemlje ogleda se u istinskoj koordinaciji svih sektora društva, počevši od najviših državnih organa, entiteta, kantona, općina, stručnih tijela, akademske i obrazovne zajednice i lokalnih nivoa vlasti.

Zaključeno je da se pri rješavanju ovog problema ne smije uvažiti princip generalizacije jer je svaka generalizacija u startu nepravedna i osuđena na neuspjeh. Evidentno je da se Bosna i Hercegovina suočava i s lokalnim migracijama – iseljavanjem njena stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje, što je bez sumnje opasnije po njen opstanak od problema useljeničke migracije, zaključeno je na ovom skupu.

“Da bi se zaustavio taj proces, neophodno je da se angažiraju sve njene snage i potencijali; pojedinci, uža i šira zajednica i državne institucije, svako u svom domenu, jer u situacijama kriza i opasnosti, a posebno biološko-pravnog nestanka, ne smije se niko štedjeti niti opravdavati i uzmicati. Bez sumnje, u tome su najodgovorniji oni koji imaju najveće ovlasti, tj. oni koji su preuzeli na sebe brigu o zaštiti, razvoju i opstanku zemlje i njenih stanovnika”, zaključeno je na skupu u Bihaću.

U svakom društvu umni ljudi, tj. akademska zajednica, jesu pokretači naučno-društvenog razvoja i napretka, pa je stoga i najodgovornija za sve što se dešava u jednom društvu i državi. Vidljivo je, jedan je od zaključaka konferencije, da je akademska zajednica u našoj državi vrlo tiha i zbunjena, pa su i posljedice te šutnje, zbunjenosti i nepodizanja akademskog glasa očite i negativno se odražavaju kako na naše društvo i državu, tako i na užu i širu zajednicu. Ova konferencija jedan je mali korak na putu ka tome da se ta praksa promijeni i uravnoteži.

 

PROČITAJTE I...

Imajući u vidu sve historijske činjenice, 247 vijećnika ZAVNOBIH-a sastalo se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu s ciljem određivanja budućeg položaja Bosne i Hercegovine. Iako je i tada bilo onih Srba i Hrvata koji su mislili da Bosna ne treba biti posebna cjelina kao ostale republike, ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina treba biti posebna republika, što je logičan slijed okolnosti uzmemo li u obzir historijat njene državnosti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!