fbpx

Uvođenjem romskog jezika u škole protiv zaborava i diskriminacije

Predsjednica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle koja je i koordinirajuća organizacija Mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kazala je da je bitno boriti se za očuvanje romskog jezika jer se na taj način bore i za očuvanje kulture i identiteta Roma. Naroda bogate kulture koji je u BiH pristuan 600 godina.

Romski jezik je jezik koji nestaje. Jezik kojeg stariji nisu prenosili mladima iz straha da ne budu diskrimirani kad budu govorili svoj maternji jezik.

To se između ostalog moglo čuti na danas upriličenoj pres konferenciji povodom 5. novembra, Svjetskog dana romskog jezika, koja je organizovana povodom kampanje “Dani romskog jezika” u organizaciji Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” grada Tuzle i ženske romske mreže “Uspjeh”.

Predsjednica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle koja je i koordinirajuća organizacija Mreže “Uspjeh” Indira Bajramović kazala je da je bitno boriti se za očuvanje romskog jezika jer se na taj način bore i za očuvanje kulture i identiteta Roma. Naroda bogate kulture koji je u BiH pristuan 600 godina.

Ona je također istakla da je pokrenuta inicijativa da se romski jezik uvrsti fakultativno u osnovne, pa i u srednje škole, a za to postoji i podrška i od vlade Tuzlanskog kantona, kao i entitetskih vlada.

Snježana Mirković iz Udruženja Roma “Romska djevojka-Romani cej” Prnjavor, govoreći zašto se romski jezik malo govori i u samim romskim porodicama, rekla je da ju je zanimalo zašto u njenom gradu samo tri osobe govore romski jezik i to starije od 80 godina.

– Dobila sam informaciju da se nekada pričao romski jezik i da su pojedine osobe bile diskrimisane zbog tog jezika. Da im se izvrtao izgovor i da onda nisu željeli prenijeti svojoj djeci znanje tog jezika te su ga prestali pričati. Nekad davno je pričan romski jezik u kućama. Sada se ne može čuti ni na ulici ni u školi, ni u kućama. Ako roditelj ne priča romski jezik ne može ga ni dijete naučiti – podvukla je Mirković.

Ona je istakla da je jako bitno da romski jezik oživi, da se uvede u škole kako bi se sačuvao od zaborava. Također navodi da se u opštini Prnjavor mogu čuti Ukrajinci kad pričaju svoj jezik, mogu se čuti Poljaci kao i sve druge nacionalne manjine, ali ne i Romi.

Kako je istaknuto, očekuje se da bi već naredne godine moglo doći do primjene romskog jezika u osnovnim školama gdje za to bude postojao interes.

Međunarodni dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. novembra 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH “Kali Sara”. Kao datum obilježavanja izabran je 5. novembar u čast danu kada je 2008. godine objavljen prvi Romsko-hrvatski i Hrvatsko-romski rječnik autora Veljka Kajtazija u izdanju romske Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH “Kali Sara” iz Zagreba i Odjela za orijentalistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Komitet eksperata Evropske povelje za regionalne ili manjinske jezike (ECRML) 5. novembra 2015. godine kao i Opšta Skupština UNESCO-a 7. novembra 2015. godine su prihvatili 5. novembar kao Svjetski dan romskog jezika.

Prethodni članak

STUDENTSKE BESMISLICE

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Direktnim izvršiocima ratnih zločina na području općine Rogatica do sada je izrečena kazna od 57 godina zatvora. Sve ih je izrekao Sud BiH, osudivši kroz pet osuđujućih presuda pet pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a. Na optuženičkoj klupi sjede još peterica, jedan je u bijegu, a 18 osumnjičenih upisano je na “hašku listu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!