Uvijek smo pronalazili odgovor na sve izazove i to ćemo činiti i ubuduće

Vrijeme je pokazalo da ambicioznim pojedincima unutar SDA ne možete pomoći time što ste korektni i poštujete ih, nego ih morate naučiti da se kreću u zadanom okviru koji je definiran Statutom stranke i važi za svakog unutar SDA. U procesu kandidiranja za predstojeći Kongres SDA učešće su uzeli gotovo svi općinski, regionalni i kantonalni odbori, tako da je podrška koju ima predsjednik SDA rezultirala jedino njegovom kandidaturom za predsjednika stranke

Razgovarao: Nedim HASIĆ

 

Kongres SDA uvijek je jedan od centralnih političkih događaja u našoj zemlji. O Kongresu koji se održava 14. septembra za Stav smo razgovarali s ministrom u Vladi FBiH Edinom Ramićem. “Kongres SDA važan je jer je SDA od osnivanja pa sve do danas najveća i najbrojnija stranka. Za razliku od mnogih drugih stranaka, u SDA je dozvoljeno iznositi drugačija mišljenja i stavove, poštivajući pri tome Statut i odluke organa stranke”, kaže Ramić za Stav. U intervjuu je govorio i o uspjesima njegovog ministarstva, ali i o onome čime nije zadovoljan, o pripremama za lokalne izbore u Srebrenici, o problemima povratnika…

STAV: Pred nama je do sada najveći Kongres SDA. Je li 14. septembra moguća neka vrsta “bure” kakve je znalo biti tokom prijašnjih kongresa?

RAMIĆ: Mediji su oduvijek pratili dešavanja u vezi sa SDA, a neki pojedinci željni afirmacije i slave tako su znali koristiti medijsku pažnju kako bi sebe predstavili u što boljem izdanju, nanoseći nepotrebnu štetu ugledu SDA. U stvarnosti nisu bili u stanju izazvati buru u nekoj malo većoj posudi, a u SDA se to i ne osjeti. Nadam se da je izborni rezultat tih pojedinaca, bivših SDA-ovaca, koji su sebi umislili da su jako važni, dovoljan nauk.

STAV: Možete li, zbog različitih tumačenja, pojasniti kako je došlo do toga da dosadašnji predsjednik SDA Bakir Izetbegović bude jedini kandidat na izborima za tu dužnost na predstojećem Kongresu?

RAMIĆ: U pripremama za prošli Kongres gospodin Izetbegović također je jedini ispunjavao uvjete da bude kandidat za predsjednika SDA. Niko drugi nije imao kvalificiranu podršku s terena. Jedan od kandidata (gospodin Mehmedović) predložen je od matične i, čini mi se, susjedne općinske organizacije, što nije bilo dovoljno da se bude kandidat. Prilikom utvrđivanja liste kandidata za predsjednika SDA gospodin Izetbegović pozvao je članove Glavnog odbora da, pored njega, na listu kandidata uvrste i gospodina Mehmedovića i Ajanovića. Razlozi su bili vjerovatno u najboljoj namjeri, da se omogući kandidatura onome ko ima ambiciju da bude na listi, ukaže poštovanje i pokaže demokratski kapacitet SDA. Vrijeme je pokazalo da ambicioznim pojedincima unutar SDA ne možete pomoći time što ste korektni i poštujete ih, nego ih morate naučiti da se kreću u zadanom okviru koji je definiran Statutom stranke i važi za svakog unutar SDA. U procesu kandidiranja za predstojeći Kongres SDA učešće su uzeli gotovo svi općinski, regionalni i kantonalni odbori, tako da je podrška koju ima predsjednik SDA rezultirala jedino njegovom kandidaturom za predsjednika stranke.

STAV: Šta su glavni unutarnji ciljevi stranke nakon Kongresa? Da li će se stranka “podmlađivati”?

RAMIĆ: Ciljevi i opredjeljenja SDA bit će prezentirani na Kongresu kroz usvajanje programskih dokumenata, javnosti su manje-više poznati. Svaki delegat na Kongresu ima mogućnost da izabere bilo koga ko se nalazi na listi kandidata za članove organa SDA, značajan je broj mladih ljudi. Svi oni koji su izabrani glasovima naroda, a nalazili su se na listama SDA, imaju mogućnost da biraju, vjerujem da će izabrati najbolje među nama.

STAV: Hoće li doći do redefiniranja politike stranke ili će pravac kojim do sada ide biti zadržan?

RAMIĆ: Mislim da je glavni strateški pravac djelovanja SDA od osnivanja do danas isti, to je jačanje države BiH, njenih institucija, briga za svakog građanina u ovoj zemlji, ravnopravnost svih etničkih grupa, naravno, briga o povratnicima i Bošnjacima kao najbrojnijima u ovoj zemlji. Mi smo uvijek pronalazili odgovor na sve izazove koji su se pojavili i vjerujem da ćemo to činiti i ubuduće.

STAV: Ministar ste u Vladi FBiH. Šta su stvari koje ocjenjujete uspješnim u svom mandatu, a šta je ono čime niste zadovoljni?

RAMIĆ: Mislim da smo uspjeli zadržati pažnju javnosti i političkih aktera na procesu povratka i brizi o povratnicima. Nismo uspjeli uvjeriti parlamentarce da se izdvoje značajnija sredstva za podršku povratnicima, i to je naš neuspjeh. Uspjeli smo, s druge strane, osigurati značajan broj radnih mjesta za povratnike (novouposlenih je 500) u neposrednoj blizini njihovog boravišta i kroz naše programe aktivirati poduzetnički potencijal kod mladih ljudi, startup i investicijski projekti će tek u narednom periodu pokazati rezultat. Izgradili smo ili obnovili 920 stambenih jedinica, povezali mnoga naselja putnom komunikacijom i asfaltirali 102 km, obnovili smo ili rekonstruirali značajan broj društvenih i vjerskih objekata itd. Podržali smo više od 2.000 povratničkih porodičnih gazdinstava, dodijelili 1.411 stipendija, osigurali pripravnički staž za 250 lica, sufinansirali prijevoz za 820 srednjoškolaca. Nažalost, još uvijek postoji potreba za klasičnim humanitarnim projektima, dodjelom paketa hrane ili jednokratnom novčanom pomoći, podržali smo blizu 4.000 takvih lica. Ove godine smo podržali i majke porodilje i nastavljamo s pronatalitetnim programima.

STAV: Hoće li, kako se to najavljuje, premijer Novalić ostati na toj dužnosti i naredne četiri godine?

RAMIĆ: Ono što mogu svjedočiti jeste da premijer Novalić odlično radi svoj posao, da je posvećen i odgovoran. Kad se bude odlučivalo o kandidatu za premijera, on će imati moju podršku, a na kraju će stranka odlučiti o svakom kandidatu koga predlaže za imenovanje.

STAV: Koliko je realna mogućnost da Vlada u sadašnjem sastavu nastavi raditi i u narednom mandatu?

RAMIĆ: Ako mislite na neki “tehnički” mandat do 2022. godine, mislim da bi to bilo loše za sve, a personalno mislim da je većina ministara dobro i odgovorno radila svoj posao i da stranke koje će ponovo formirati Vladu neće pogriješiti zadržavajući neke od ministara na istim pozicijama.

STAV: Partneri ste s ministrima HDZ-a BiH. Kako u radu s kolegama uspijevate pomiriti svakodnevne poslove s često retrogradnim stavovima čelnika te stranke?

RAMIĆ: Pojavljuju se s vremena na vrijeme problemi u funkcioniranju Vlade, ali to nije ništa dramatično. Dobri su međuljudski odnosi, kolegijalni i svako od ministara pokušava na najbolji mogući način voditi povjereni resor.

STAV: Kakva su Vaša očekivanja u vezi s nastupom Bošnjaka u Srebrenici na lokalnim izborima 2020. godine? Hoće li se uspjeti usuglasiti u vezi sa zajedničkim kandidatom za načelnika?

RAMIĆ: Ako Bošnjaci definiraju zajedničku listu jednog kandidata za načelnika, koji će okupiti različite utjecajne grupe i pojedince, moguće je ostvariti pobjedu. Naravno, ako budu svi zajedno više radili, boreći se pritom da izborni proces bude fer i korektan, onda Bošnjaci mogu dobiti načelnika i većinu u Općinskom vijeću. Ako prevladaju lični interesi i ambicije, sve će pasti u vodu. Kada je riječ o Srebrenici, interes ni jednog pojedinca, ni jedne stranke, ne bi smio stati na put pobjedi probosanskih snaga na lokalnim izborima 2020. U Srebrenici ne mogu da glasaju Bošnjaci s popisa iz 1991, a s druge strane, Srbi dovode glasače iz Srbije, što je anticivilizacijski čin ako govorimo o Srebrenici i njenoj težini s obzirom na genocid. Dakle, neće biti lahko pobijediti ni ako postignemo puno jedinstvo, što je činjenica koje moramo biti svjesni. Tim više imamo odgovornost da uradimo sve što je moguće.

STAV: U javnosti se uglavnom govori o povratnicima Bošnjacima, no, šta je s Hrvatima? Vraćaju li se oni uopće ili samo iseljavaju i kako im Ministarstvo pomaže nakon povratka?

RAMIĆ: Posljedice odlaska mladih ljudi iz povratničkih sredina već osjećamo, a dugoročno će to biti nenadoknadiv gubitak. Mi radimo što je u našim mogućnostima da zadržimo prvenstveno mlade ljude. Hrvati su počeli ranije odlaziti, tako da su posljedice u njihovim naseljima vidljivije, prazna su to naselja s malim brojem staraca. Političkim predstavljanjem u entitetu RS i vezivanjem sa SNSD-om oni pokazuju da ih to više toliko i ne brine. Razvili su sistem glasanja putem pošte i koriste te glasove za političku trgovinu. Poslanik iz HDZ-a 1990 koji je izabran s liste koalicije Zajedno za BiH odmah nakon izbora stavio se na raspolaganje SNSD-u i nikad u NSRS nije pokazao interes za hrvatskim povratnicima. Kako kaže naš narod, “prodao se” za neku poziciju i time pokazao nepoštovanje prema narodu kojem formalno pripada, a i prema onima koji su mu omogućili da postane narodni poslanik.

STAV: Počela je školska godina. Ministarstvo je proteklih godina izdvajalo određene iznose novca za pomoć povratničkoj djeci. Je li i ove godine to slučaj? Možete li navesti konkretne primjere?

RAMIĆ: Mi sufinansiramo određene troškove edukativnih centara u Novoj Kasabi i Vrbanjcima, a u ostalim školama pomažemo koliko možemo u opremanju učionica. Radili smo to svih prethodnih godina i nastavit ćemo s podrškom.

STAV: Je li riješen problem s plaćanjem prijevoza za djecu u Novoj Kasabi, Ministarstvo je izdvojilo sredstva, ali još nisu uplaćena? Šta je prepreka?

RAMIĆ: Postoje određeni problemi s resornim ministarstvom za obrazovanje Kantona Sarajevo u transferiranju tog novca krajnjim korisnicima. Takav nivo političkog bezobrazluka kantonalnih vlasti je bez premca. Javno se hvale budžetima i podrškama povratnicima, ne izdvajaju novac za podršku projektima u povratničkim zajednicama, ne žele da im doznače novac koji osigurava Vlada FBiH, a istovremeno posjećuju povratnike kako bi ubrali neki politički poen.

STAV: Jesu li povratnici najugroženija kategorija društva u BiH s obzirom na to da su rijetki slučajevi da povratnici mogu pronaći posao u sredinama u koje su se vratili, što se posebno odnosi na povratnike Bošnjake u RS-u?

RAMIĆ: Naravno da jesu. Potpuno su obespravljena manjina koja se od onih koji su ih protjerali optužuje da je okupator zemlje i područja gdje stoljećima žive, a od onih koji im trebaju i moraju pomoći često dobije samo riječi utjehe.

STAV: Koliko je realna opasnost da i ono malo povratnika u RS-u napusti svoje domove i potraži sreću u nekoj od evropskih zemalja? Hoće li za 20 godina biti Bošnjaka u RS-u ako se nastavi trend iseljavanja?

RAMIĆ: Svi scenariji su realni, ako se prestanemo brinuti o tim područjima, ona će ostati bez svojih stanovnika, a ako intenziviramo podršku i saradnju, učinit ćemo ih prosperitetnim. Do nas je.

 

PROČITAJTE I...

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

Osmanovićevo hapšenje nije izoliran slučaj, Srbija je to radila u još nekoliko navrata, a više puta raspisivala je potjernice zbog kojih su državljani Bosne i Hercegovine hapšeni u inostranstvu. Srbija to radi na osnovu vlastitih zakona kojima je sebi dala za pravo da procesuira sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!