fbpx

Uvezivanje Bošnjaka: Velike proslave Dana državnosti BiH u Mainzu i Mannheimu

"Projekti koji uz državnost Bosne i Hercegovine čuvaju i kulturnu posebnost bošnjačkog naroda su itekako dobrodošli u naš centar. Mi smo nedavno proslavili i Dan Sandžaka, a s obzirom da u našem džematu ima i veliki broj Bošnjaka porijeklom sa Sandžaka, drago nam je bilo kada smo uvidjeli da projekti poput Edicije Bošnjaci ne rade razlike unutar našeg naroda i ne postavljaju granice, bili Bošnjaci u Bosni, na Sandžaku ili dijaspori"

U Mainzu (23.11. – Islamski kulturni centar Mainz) i Mannheimu (24.11. – džemat Mainnheim) svečano je obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Organizatori svečanosti u Njemačkoj, koje se narednih dana nastavljaju u Holandiji i Belgiji, je BZK „Preporod“ i Muzej „Alija Izetbegović“.

Manifestacija obilježavanja 25. novembra održala se emitiranjem dokumentarnog filma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, izložbom fotografija „Predsjednik izbliza“ JU Muzeja „Alija Izetbegović“, promocijom 1. kola Edicije „Bošnjaci i promocijom knjige „Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi“.

Predsjednik džemata „Mainz“ Rifat Halilović goste je upoznao sa velelijepnom novoizgrađenom građevinomu Islamskog kulturnog centra u Mainzu te je istakao da je ova građevina, osim za vjersku namjenu, predviđena upravo za ovakvu vrstu projekata.

„Projekti koji uz državnost Bosne i Hercegovine čuvaju i kulturnu posebnost bošnjačkog naroda su itekako dobrodošli u naš centar. Mi smo nedavno proslavili i Dan Sandžaka, a s obzirom da u našem džematu ima i veliki broj Bošnjaka porijeklom sa Sandžaka, drago nam je bilo kada smo uvidjeli da projekti poput Edicije Bošnjaci ne rade razlike unutar našeg naroda i ne postavljaju granice, bili Bošnjaci u Bosni, na Sandžaku ili dijaspori. Poruka glavnog urednika Edicije ‘Bošnjaci’ i generalnog projekt-menadžera BZK Preporod Filipa Mursela Begovića, da mi u duhu ideje Evropske Unije ne trebamo gledati na granice između država, da smo isti narod bez obzira na udaljenosti između nas, i bez obzira na razlike, poruka da smo dužni u ime države i opstojnosti našeg naroda tražiti najmanji zajednički nazivnik i nikada dovoditi u pitanje osnovne stvari koje se tiču državnog i nacionalnog, nas je posebno razveselila te smo skloni da ovakav pristup i slijedimo i podržimo u budućnosti“, rekao je Halilović.

Istog je mišljenja i predsjednik džemata Mannheim Izet Hot koji je tokom svečanosti u Mannheimu istako da su ovakvi projekti vrlo bitni za Bošnjake u dijaspori jer omogućavaju viši stupanj integracije u njemačko društvo. S obzirom na to održano je više sastanaka na inicijativu BZK „Preporod“ na kojima su dogovoreni konkretni projekti institucionalne podrške bošnjačkoj dijaspori u narednom periodu. „Iskazane ideje, poruke, ali i energija koju smo osjetili ohrabruje nas i daje nadu da ćemo zajedno u budućem periodu doista uraditi reprezentativne projekte. Mi ne želimo kidati veze sa svojom domovinom“, rekao je Hot.

Adis Tanović, koordinator obilježavanja Dana državnosti u dijaspori govorio je islamskom naslijeđu Evrope kroz prezentaciju svojeg izdavačkog poduhvata “Islamsko naslijeđe Evrope“, dok je glavni urednik Edicije „Bošnjaci“ i generalni projekt menadžer BZK Preporod Filip Mursel Begović govorio o sudbinskoj povezanosti Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima

Česti su tekstovi u kojima nalazimo da su vjerske zajednice, umjesto da se bore protiv bolesti, pripisivale joj, svaka svoj, poseban smisao. Navodni muslimanski “fatalizam” tumačen je potrebom za molitvama i posebno rezigniranim prihvatanjem mučeništva. Baš takve tvrdnje Musa Ćazim Ćatić u časopisu Biser 1913. godine, prevođenjem teksta Temelji islamskog morala Ahmeda Naima o tretmanu zaraznih bolesti u islamu, potpuno je opovrgao. U uvodnom dijelu autor raspravlja o kada i kaderu, sudbini i slobodnoj volji, citirajući filozofske polemike i mišljenja filozofa, teozofa o toj temi

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!