fbpx

Utjecaj nauke na oblikovanje naših političkih paradigmi

Esad Zgodić: Naučnici i upravljanje državom, “Slovo bosansko”, Sarajevo, 2020. godine, 1.295 stranica

 

 

Piše: Hamza RIDŽAL

Nedavno je u izdanju Slova bosanskog u Sarajevu publicirana trotomna studija Naučnici i upravljanje državom dr. Esada Zgodića. Riječ je o nesvakidašnjem djelu koje svojim holističkim pristupom nastoji objasniti političke, naučne, pa i društvene silnice koje oblikuju svijet naše današnjice. Zgodić objašnjava da je centralni pojam savremenog doba, pojam kojim se nastoji presudno odrediti naše sveukupno iskustvo – pojam nauke: “Ako i nije u cijelosti savremeno doba – doba punog respekta i vladavine nauke jeste ono, ipak, doba relevantnog, a ne marginalnog, involviranja nauke u svijet života pa s pravom tvrdi Karl Sagan kako ‘…nema puta unatrag…’ (Sagan, 2000: 26.), ljudi su ‘…čvrsto vezani uz znanost…” (Sagan, ibid.: 26.), bit će čovječanstvu bolje ako se ona dobro iskoristi, a kada se ‘…na kraju sporazumijemo s njom i u potpunosti prepoznamo njenu ljepotu i moć, vidjet ćemo, u duhovnim kao i u praktičnim stvarima, da smo napravili pogodbu koja je za nas jako korisna.’ (Sagan, ibid.: 26.) Historijski procesi s kojima se sudbina savremenih društava povezuje s razvojem nauke – nepovratni su pa, otuda, i Jacob Bronowski potencira: ‘Buduće društvo ne možemo zamisliti bez znanosti.’”

Ustvrdivši da smo čvrsto vezani za nauku i da nema puta unatrag, Zgodić razmatra modalitete utjecaja nauke na oblikovanje naših političkih paradigmi, pitajući se šta sve korisno ona donosi, ali i koliko ograničava druge forme saznanja. Na tragu ovih pitanja autor piše trotomnu studiju čiji je fokus na razotkrivanju sprege između nauke i politike. Da bi ispitao u kakvom su odnosu moć i znanje danas, Zgodić zalazi u analizu toliko širokih tematskih okvira da ta tematska disperzivnost dovodi u pitanje i samu mogućnost da sve obrađene teme budu dijelom jedne knjige.

Na ovakve sumnje navodi i površan uvid u sadržaj i nazive poglavlja Zgodićeve studije: nauka i racionalizacije politike, vrijednosti: svrhe i etika nauke, normativne zamisli: dobra država, klimatska politika, reproduktivna politika, energetska politika: konsenzus i disenzus, geopolitika: sukobi oko vode, demografska politika: rast stanovništva i sterilizacija, sekularna politika: naučnici i religija, politika sigurnosti: nadziranje i kontrola uma, poljoprivredna politika: GM hrana i alternative, radna politike: vještačka inteligencija i robotizacija…

Ovu široku tematsku platformu na okupu drži autorov snažan kritički glas i aktualnost tema kojima se bavi. U rasprave o navedenim temama uključuju se političari, državne vlasti, ideolozi korporacija, etički odbori, nevladine organizacije i građanski pokreti, protukorporacijske grupe, mediji, religijski autoriteti, poljoprivrednici, laici i stručnjaci. Baveći se ovim temama, Zgodić izražava sumnju u deklariranu spoznajnu moć savremene nauke. Bezrezervno oslanjanje na nauku, s jedne, i “naučne” spoznaje koje jedna drugu isključuju – kao što je to slučaj u “naučnim” tvrdnjama o GM hrani, naprimjer – s druge strane, umnogome doprinose našoj zbunjenosti i bezizlazu.

Građanstvo, smatra Zgodić, nekada teško može uočiti što je tačno na djelu pa je zbog toga izloženo tegobnoj presiji zabluda, konfuzija i dezorijentacije. Kroz djelovanje mutnih sprega države, kapitala, njihovih ideoloških aparata, dirigiranih medija i naučnika, građanstvo postaje objekt bezobzirne manipulacije, pa je teško, ako ne i nemoguće, donositi neophodne odluke i razložno rasuđivati u dirigiranom svijetu identifikacija neke informacije ili nekog saznanja kao naučne istine. Stoga je važno, smatra Zgodić, razumjeti odnos politike i nauke, budući da se iz tog odnosa nerijetko rađaju naši “zdravorazumski” sudovi.

Moćnom argumentacijom i pozivanjem na relevantne izvore autor jasno dokazuje vlastita stajališta, i to čini toliko uvjerljivo da je teško polemizirati s bilo kojim poglavljem ispisanim u ovoj studiji (dovoljno je reći da je bibliografija literature na koju se autor poziva ispisana na čak šezdeset stranica!). Stoga bi – ma koliko ova knjiga pomjerila naše vidike i uzdrmala same temelje našeg svijeta –  bilo pogrešno reći da se autor bavi teorijom zavjere. Međutim, ne bismo pogriješili ako bismo rekli da se bavi zavjerom teorije.

 

PROČITAJTE I...

Težina ratne krize i rizik koji je ta kriza u sebi nosila za opstojnost države Bosne i Hercegovine, za njene građane i narode, okolnost je koja objašnjava ali ne opravdava nedostatke i anomalije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve dok se njegovi nedostaci i anomalije ne prevaziđu, održavat će se i komplicirati kriza na Balkanu, a politički sukobi u toj krizi nosit će velike rizike za mir i sigurnost

Mi danas ni svoju državnost ni svoju nezavisnost ne slavimo samo kao puke datume, ta dva događaja obuhvataju, prihvataju i grle sve ono što ova država jeste i što je čini Bosnom i Hercegovinom. Dan državnosti je, prema tome, prilika da se prisjetimo godišnjica značajnih događaja iz povijesti Bosne, godišnjica koje su nerijetko i same u prošlosti označavale neke nove početke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!