fbpx

Uštede počinju od finansiranja političkih stranaka

“Došlo je do zaustavljanja dijela ekonomije u najdoslovnijem smislu te riječi. Za 42 ekonomske djelatnosti izdata je zabrana obavljanja rada i pružanja usluga. U tim djelatnostima posluje preko 5.600 poslovnih subjekata od oko 30.300, koliko ih je bilo registrirano u KS na kraju 2019. godine, što čini 18,5 posto svih registriranih poslovnih subjekata u KS. Nadalje, u tim subjektima kojima je zabranjen rad zaposleno je oko 20.000 ljudi, od ukupno oko 143.000 zaposlenih (prema podacima iz 2019), što je više od 14 posto svih zaposlenih u KS”

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

“Hejteri nisu uspjeli”, kaže ministar Halebić, “račun za donacije Kantona Sarajevo za pomoć sugrađanima u krizi funkcionira.” U intervjuu za Stav ministar Halebić, između ostalog, govori o posljedicama pandemije na javne finansije Kantona Sarajevo, o mjerama koje će Vlada poduzeti da pomogne građanima, ali i uštedama koje se moraju ostvariti. Ipak, plaće su za sada sigurne od smanjenja, ali sve druge naknade podložne su smanjenju.

STAV: Ubrzo nakon imenovanja nove Vlade KS i Vas kao ministra finansija u toj Vladi došlo je do izbijanja pandemija virusa korona, koja je negativno utjecala na ekonomska kretanja u cijelom svijetu, uključujući i BiH. Kakva je ekonomska i finansijska slika u Kantonu Sarajevo?

HALEBIĆ: Upravo tako, početak mandata Vlade KS bio je zaista obećavajući. Jedan od prvih koraka koje smo u novoj Vladi KS-a poduzeli bio je usvajanje budžeta za 2020. godinu, čime je okončan višemjesečni zastoj u razvoju KS-a. Nakon toga je uslijedio ubrzani rad na pripremi realizacije kapitalnih investicija s ciljem poboljšanja životnog standarda građana. No, već u trećoj sedmici rada, oko 20. marta, zabilježen je prvi slučaj zaraženosti virusom korona u KS, a od ranije su se počele preduzimati i preventivne mjere za sprečavanje brzog širenja virusa među građanima. Doneseno je niz mjera za očuvanje zdravlja ljudi, a među njima i nekoliko naredbi o zabrani rada pojedinih djelatnosti, kao što su, da se podsjetimo: kina, muzeji, pozorišta, sportsko-rekreativni centri, zatim ugostiteljski objekti svih kategorija itd. To su mjere koje su se, pored efekata na očuvanje zdravlja ljudi, odrazile i na privredna kretanja u FBiH i KS. Došlo je naprosto do zaustavljanja dijela ekonomije u najdoslovnijem smislu te riječi. Za 42 ekonomske djelatnosti izdata je zabrana obavljanja rada i pružanja usluga. U tim djelatnostima posluje preko 5.600 poslovnih subjekata od oko 30.300, koliko ih je bilo registrirano u KS na kraju 2019. godine, što čini 18,5 posto svih registriranih poslovnih subjekata u KS. Nadalje, u tim subjektima kojima je zabranjen rad zaposleno je oko 20.000 ljudi, od ukupno oko 143.000 zaposlenih (prema podacima iz 2019), što je više od 14 posto svih zaposlenih u KS. Ova dva podatka govore o ozbiljnosti ekonomske situacije. Dakle, 14 posto zaposlenih, odnosno 20.000 ljudi, prestalo je zarađivati dohodak. Pad ekonomske aktivnosti zasigurno vodi u narušavanje finansijske slike općenito i, posebno, pogoršanje situacije u pogledu javnih finansija.

STAV: Za koliko je porastao broj nezaposlenih osoba u KS i šta se može očekivati u narednom periodu?

HALEBIĆ: U medijima su se pojavili različiti podaci. Mi u KS smo obavezni koristiti zvanične podatke Službe za zapošljavanje KS. Prema evidenciji ove službe, na dan proglašenja prirodne i druge nesreće, 18. marta 2020, u KS-u je bilo 58.029 nezaposlenih osoba. Na dan ovog intervjua (utorak, 7. april 2020) taj je broj 59.082 lica, što predstavlja povećanje za 1.053 osoba ili 1,8 posto. U narednom periodu mogu se dogoditi različiti scenariji glede kretanja nezaposlenosti koji umnogome zavise od epidemiološke situacije. Ako se transmisija virusa korona nastavi, za očekivati je povećanje nezaposlenosti, a ukoliko se broj zaraženih stabilizira i počne smanjivati, onda se u nekom srednjem roku može očekivati privredni oporavak. Treba biti svjestan da se privredni oporavak neće dogoditi istom brzinom kao što se događa ovaj pad. Privredi će, zasigurno, trebati duže vremena za oporavak. Za ponovno uspostavljanje poslovnih veza i lanaca snabdijevanja, koji se prekidaju ovih dana, proći će određeno vrijeme neophodno za njihovo obnavljanje. Sve osobe koje ostanu bez posla imaju zakonsko pravo na korištenje mjesečne naknade za nezaposlenost zavisno od dužine radnog staža. Pritom je bitno napomenuti da osobe koje ostaju bez posla ni u kom slučaju ne potpisuju sporazumni prekid radnog odnosa jer, ukoliko dobrovoljno daju svoju saglasnost na prekid radnog odnosa, gube zakonsko pravo na naknadu za nezaposlenost i time se dovode u veoma nezavidan položaj.

STAV: Koje mjere Vlada KS namjerava preduzeti u nastojanju za ublažavanjem negativnih efekata pandemije COVID-19 na privredu i javne finansije u Kantonu Sarajevo?

HALEBIĆ: Vlada KS-a je suzbijanje negativnih efekata izazvanih pandemijom virusa korona podijelila u tri grupe. U prvoj su interventne, tj. hitne mjere, kao što su: smanjivanje zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu KS, obustavljanje naplate parkinga kojima gospodari KS, prolongiranje plaćanja komunalnih usluga za lica starija od 65 godina, povećanje socijalnih naknada za osobe u stanju socijalne potrebe i sufinansiranje plaća, do iznosa od 406 KM, za sve zaposlene u privrednim subjektima kojima je zabranjeno pružanje usluga. Cilj ovih mjera jeste ublažiti negativne ekonomske efekte koje poslovni subjekti trpe ovih dana. U drugoj grupi planiramo srednjoročne mjere kao što su: smanjivanje parafiskalnih nameta, omogućavanje trošenja namjenskih prihoda u druge programske svrhe, jačanje drugih programa kao što su poljoprivredni poticaji i podrška maloj privredi, zatim provođenje ušteda i rebalans budžeta KS, te procjena ekonomske štete koja će, evidentno je, nastati u KS zbog pandemije virusa korona. Ovim mjerama će se dodatno pružiti podrška privredi, poduprijeti u većoj mjeri one djelatnosti koje u ovom trenutku posebno dobivaju na značaju (poljoprivreda, prerađivačka industrija), te stabilizirati javne finansije i stvoriti preduvjeti za dugoročne mjere nakon ovog neočekivanog ekonomskog šoka. U trećoj grupi su dugoročne mjere, strateške naravi, a odnose se na izradu Strategije razvoja KS-a, koja će uzeti u obzir promjene nastale u strukturi privrede i na tržištu rada u KS-u. Strateškim mjerama će se omogućiti privredni oporavak i vraćanje na putanju rasta od prije pojave virusa korona, dakle na 3 do 4 posto godišnje.

STAV: Kakvo je punjenje budžeta Kantona Sarajevo? Da li je došlo do pada javnih prihoda u KS?

HALEBIĆ: Korona kriza ne djeluje na sve sektore istodobno. Stanje javnih finansija je odraz, odnosno ogledalo stanja u privredi. Ukoliko je to stanje dobro, i javne finansije će biti stabilne. Svaki privredni poremećaj se prenosi na javne finansije, ali s određenim vremenskim pomakom. Zaključno s krajem marta, javni prihodi u KS-u su smanjeni za oko 5 posto. Budžet KS-a prvobitno je planiran u iznosu od oko 995 miliona KM, pa bi, ukoliko se ovakvo stanje nastavi u istom intenzitetu, smanjenje prihoda moglo biti oko 50 miliona KM. Međutim, izvjesno je da će negativni efekti biti daleko veći. O njima ćemo izvještavati u narednom periodu. Prema najavama koje dolaze s nivoa FBiH, za očekivati je veliki pad javnih prihoda, i do 25 posto. Osnovna logika jeste da svako oslobađanje privrede od plaćanja određene vrste javnih prihoda rezultira smanjenjem punjenja budžeta.

STAV: Kakva je saradnja sa socijalnim partnerima Vlade KS, predstavnicima poslodavaca i sindikata u KS?

HALEBIĆ: Saradnja sa socijalnim partnerima veoma je dobra. U više navrata smo razgovarali s njima i obavijestili ih o stanju koje nastaje u KS zbog pandemije virusa korona. U razgovorima su se formirala dva jasna stava, s jedne strane poslodavci traže pomoć i podršku, dok s druge strane sindikati brane dostignuti nivo sindikalnih prava, posebno u pogledu isplate plaća i drugih primanja. Svima smo jasno kazali da treba postojati solidarnost i razumijevanje svih strana u vremenima krize. Nerealno je očekivati da se gubi ekonomska vitalnost, a da se sve isplate iz budžeta nastave obavljati u nesmanjenom iznosu. To jednostavno nije moguće. Mislim da su svi socijalni partneri toga svjesni. Saradnja sa socijalnim partnerima će se nastaviti, a odluke koje će biti donesene svakako će biti primjerene situaciji u kojoj se nalazimo.

STAV: Dosta polemike su izazvale najave mogućeg smanjenja plaća u javnom sektoru u KS, da li će do toga zaista i doći?

HALEBIĆ: Kao što sam kazao, stavovi poslodavaca i sindikata dosta su oprečni. Nesumnjivo je da poslodavcima treba pomoć od Vlade, bar u početnom periodu dok traje pandemija. S druge strane, sindikati žele očuvati sadašnje zatečeno stanje. Razumno je i racionalno da se poslodavcima mora pomoći jer su oni zapravo ti koji, u većem dijelu, svojim radom i svojom aktivnošću pune budžet. Ukoliko se dogodi veći pad ekonomske aktivnosti u dužem vremenskom periodu, punjenje budžeta će biti ugroženo, čime bi sve isplate iz budžeta mogle doći u pitanje, uključujući i isplate plaća. Nadalje, poslodavci su svjesni da javni sektor ne može preuzeti na sebe isplatu plaća u privatnom sektoru, jer to nije u skladu s ekonomskom logikom. Zaposlenici u privatnom sektoru zarađuju prihode i profite poslodavcima i od njih, s pravom, očekuju svoje plaće. Svi tržišni ekonomski sistemi u svijetu su uređeni na takav način.

U prvom periodu korona krize javne finansije još su uvijek stabilne. Stoga mi i nismo odlučili odmah posegnuti za smanjenjem plaća u javnom sektoru. Plaće i ostale naknade za mart 2020. bit će isplaćene u punom iznosu. Interventne mjere koje poduzimamo tiču se ušteda i preusmjeravanja budžetskih sredstava s nekih drugih pozicija, bez zadiranja u plaće. Nadamo se da do toga neće doći i da nećemo biti prisiljeni na smanjenje plaća. Uštede će krenuti od stavki bez kojih KS može nastaviti svoje redovne aktivnosti, kao što su: smanjenje transfernih plaćanja, isplata komisijama, prekovremenog rada i drugih naknada koje nemaju karakter plaće, te smanjivanje finansiranja političkih partija u KS i druge vrste ušteda. Ova korona kriza dobra je prilika za detaljni pregled budžeta i njegove rashodovne strane kako bi se iskazala dodatna odgovornost prema trošenju novca poreznih obveznika. Svi oni koji plaćaju bilo kakav javni prihod, porez, naknadu, doprinose itd. žele biti sigurni da će prikupljena finansijska sredstva otići u pravom smjeru i da će se s njihovim trošenjem postići konkretan cilj koji je, u konačnici, bitan za građane Kantona Sarajevo.

STAV: Jedna od mjera Vlade KS jeste i otvaranje donatorskog računa na inicijativu upravo Ministarstva finansija, da li je donatorski račun profunkcionirao? Na koji će način biti osigurana transparentnost u upravljanju sredstvima na tom računu?

HALEBIĆ: Upravo tako, uplata donacija moguća je u sklopu računa trezora Kantona Sarajevo, koji se nalazi u Ministarstvu finansija. Podaci o brojevima računa i instrukcija o načinu uplate donacija i novčanih priloga nalaze se na web-portalu Vlade: www.vlada.ks.gov.ba i web-stranici Ministarstva finansija: www.mf.ks.gov.ba. Želim kazati da je inicijativa Ministarstva finansija o otvaranju ovog računa na samom početku bila suočena s najezdom dezinformacija kreiranih od pojedinaca i organizacija koji su iz njima poznatih razloga, vjerovatno pokušavajući ubrati neke brze političke poene, kritizirali takav potez Vlade KS. Međutim, našim pravovremenim uključivanjem u javnu komunikaciju i saopštavanjem tačnih i provjerljivih informacija nije uspjela namjera tih hejtera o potkopavanju ove inicijative. Jedini efekt takvog dezinformiranja jeste odvraćanje građana i pravnih lica da pomognu svojim sugrađanima kojima pomoć treba.

Kasnije smo vidjeli da su se i drugi nivoi odlučili na istu aktivnost, npr. Vijeće ministara BiH. To naravno nikako ne znači da će KS prikupljena sredstva utrošiti za isplate bilo kakvih naknada, plaća, komisija itd. bilo kome u Vladi ili ministarstvima. Sredstva će biti usmjerena prema građanima kojima su potrebna, koji su ostali bez posla ili su njihova egzistencija i život na drugi način ugroženi pandemijom virusa korona. Mi imamo već iskazanu zainteresiranost pravnih lica i građana za uplatu donacija i novčanih pomoći i uskoro ćemo objaviti prve podatke, poštujući privatnost uplatilaca prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

STAV: Imate li viziju o tome kako će KS i BiH izgledati nakon ove pandemije, da li će doći do nekih velikih promjena u životima građana u KS, ali i BiH?

HALEBIĆ: Hoće sasvim sigurno. Kriza, kao i svaka druga, trajat će neko vrijeme i onda će minuti, nastupit će bolji dani u odnosu na ove koje sada proživljavamo. U vremenu krize treba pokazati čvrstinu i strpljivost, pridržavati se mjera koje preporučuju stručnjaci iz zdravstva, a nakon krize snažno krenuti u oporavak. Na globalnom planu će jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja vjerovatno biti smanjen, barem u kratkom roku, jer su razvijene zemlje više pogođene virusom korona od manje razvijenih. Globalno liderstvo će se još više pomjeriti prema Istoku i Kini, koja pokazuje izvanrednu fleksibilnost svoje privrede. Ne samo da su se oporavili u kratkom roku nego su i počeli slati medicinsku i ekspertsku pomoć diljem svijeta. Ekonomski pad će, čini se, biti veći u SAD i EU nego u drugim dijelovima svijeta. Ekonomske slobode, kretanje roba, ljudi i kapitala vjerovatno će biti pod većom kontrolom, što će dovesti do sporijeg oporavka trgovine i investicija. Vjerovatno će se dodatno povećati svijest o važnosti snage domaćih ekonomija, odnosno o tome koji se nivo životnog standarda može osigurati u zemlji bez oslanjanja na druge.

To bi moglo dovesti do strateških promjena u podrškama domaćim industrijama proizvodnje hrane i medicinske opreme itd. Sistemi obrazovanja, također, mogli bi biti veoma izmijenjeni s mnogo većim učešćem IT tehnologija, što će potaknuti razvoj IT industrije. I odnos između rada i kapitala mogao bi se promijeniti uz veću svijest radnika da se mogu pouzdati u stabilnost svojih radnih mjesta samo do određene, ne baš izdašne granice. Također, oslanjanje na dobrotu iz inostranstva, na strana direktna ulaganja, kao strateško opredjeljenje, moglo bi biti zamijenjeno politikama jačanja domaćih industrija. Pomoć izvana u obliku novčanih doznaka iz inostranstva mogla bi značajno biti smanjena, što će, u kratkom roku, utjecati na smanjenje lične potrošnje, odnosno agregatne tražnje u BiH i, naravno, u KS. Tržište nekretnina vjerovatno će stagnirati u kratkom i srednjem roku. Ukoliko se dogodi rast nezaposlenosti i pad životnog standarda može doći do podrivanja povjerenja u postojeće ekonomske i političke institucije. Dakle, brojni su utjecaji pandemije virusa korona na naše živote u budućnosti koji će zasigurno kreirati goleme izazove. Stoga je osmišljavanje i odlučno provođenje mjera za saniranje privrede najveći prioritet.

STAV: Vlada Federacije BiH pripremila je “korona zakon”, te ostavila mogućnost da i kantoni u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti pomognu privredi, možete li prokomentirati mjere Vlade FBiH i šta Kanton Sarajevo može u svjetlu tog zakona doprinijeti da pomogne privredi?

HALEBIĆ: Vlada FBiH dobro je odmjerila poteze koje će povući u narednom periodu usvajanjem Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Sam naziv zakona je osmišljen sa sviješću o tome da će određene negativne posljedice, izvjesno je, nastupiti i da ih kratkoročno valja ublažiti i sanirati. Ako se pažljivo čitaju odredbe prijedloga tog zakona, može se uočiti da se njime nastoje očuvati likvidnost privrednih subjekata, radna mjesta u što većem obimu, zatim pružiti pomoć osobama koje, eventualno, ostanu bez posla, te pružiti potpora poslovanju preduzeća. Posebno valja istaći formiranje Garancijskog fonda FBiH. Kako je najavljeno, njegova je uloga u osiguranju povoljnih kreditnih linija za privredne subjekte kod komercijalnih banaka. Garancijski fond može podstaknuti veće i povoljnije iznose kredita za privredu, budući da se iz njega osiguravaju garancije za povrat dijela odobrenih kredita. Uz efikasno i efektivno upravljanje Garancijskim fondom, privredni subjekti mogu dobiti prijeko potrebna novčana sredstva za održavanje pa i jačanje svojih poslovnih procesa.

Omogućavanje korištenja namjenskih sredstava za saniranje zdravstvenih i ekonomskih posljedica korona krize također je dobra strana predloženog zakona. Pored FBiH, kantoni, gradonačelnici i načelnici će također moći donositi odluke o tome u koje je namjene potrebno opredijeliti sredstva koja su se akumulirala u budžetima u prethodnim periodima. Ovim se zakonom, nadalje, predlaže ostavljanje ostvarene dobiti i dohotka za 2020. godinu u privredi umjesto njihove uplate u budžete, čime se dodatno pruža podrška za likvidnost privrednim subjektima. Pored toga, troškovi plaća subvencioniraju se u dijelu uplate doprinosa na plaće, tako da će ukupni troškovi rada biti niži za vlasnike preduzeća, čime se dodatno utječe na očuvanje radnih mjesta. Sve to ukazuje na činjenicu da Vlada FBiH ne želi zapostaviti preduzeća i zaposlene nego im pružiti ruku pomoći u ovim za njih vrlo teškim vremenima. Kada je riječ o izvorima finansiranja, FBiH će vjerovatno pribjeći i vanjskim izvorima finansiranja u značajnijem obimu kao što su MMF, EU, Svjetska banka, bilateralni sporazumi s prijateljskim zemljama itd. Očigledno je da u okolnostima tvrdih budžetskih ograničenja u FBiH djelomično finansiranje iz drugih izvora putem vanjskog zaduženja postaje neminovnost. To je očekivani scenarij i u mnogim drugim zemljama, pa tako i kod nas. Sve sredstva koja BiH i FBiH osiguraju izvana su itekako potrebna i olakšat će ukupnu finansijsku situaciju u vrijeme korona krize.

 

PROČITAJTE I...

“Ja sam to isticao i na Sudu, pokazao sam transkript sa sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine gdje je ona (Jelka Milićević) bila izvjestilac i predlagač kada je odlučeno da se kupe respiratori, ona dala pare da se kupe respiratori. Na sjednici je bilo 16 ministara koji su jednoglasno podržali odluku o zaključivanju ugovora, a tu odluku je morao premijer potpisati jer čini krivično djelo ako je ne potpiše. Svi su bili za, ali ministricu Milićević tužilac koristi kao svjedoka”, kaže advokat Kapo

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!