fbpx

UMIJEĆE STVARANJA TERAPEUTSKIH PRIČA

Amir Talić, Tajnovita šuma Zagaj, Gradska biblioteka Zenica, 2020.

 

Piše: Almir ZALIHIĆ

Dok oplakujemo smrt književne kritike, ozbiljna kritika knjiga namijenjenih djeci odavno ne postoji. Neki možda kritičkim prikazom smatraju tri-četiri rečenice koje izdavač napiše na svom internetskom portalu ili na posljednjoj korici knjige pa ih onda mediji prepisuju. Kao rezultat te uvriježene copy-paste metode, svi portali, lifestyle žurnali i knjižarsko-izdavački kuloari posve jednako ili vrlo slično opisuju nove knjige za djecu.

Na novoj knjizi Amira Talića Tajnovita šuma Zagaj nema tih markentinških trikova, ali zato u njoj ima mnoštvo zanimljivog i neobičnog sadržaja.

Ova knjiga, koju autor titulira malim pričama za veliku djecu, funkcionira na više razina. Tematizira ljubav prema prirodi i životinjama, prijateljstvo, djeci u ratu, neobične i nesvakidašnje slike djetinjstva koje se provodi u simbiozi s Božijim i naturalnim zakonima. Talić piše i o drugim i drugačijim. Piše o ekološkoj neosviještenosti, te o prvim, najkrvavijim danima rata.

Prva priča, po kojoj je knjiga naslovljena, uvodi nas u zaboravljeni svijet apsolutnog prirodnog sklada, idiličnih slika sloge među stanovnicima šume koja slavi svoj praznik. Tema ove priče primarno ima odgojni cilj, dakle ponašanje, stav i vrijednosti koje želimo razviti kod svoje djece. Ona sadrži set potencijalnih komentara i pitanja za pokretanje razgovora s djetetom o očuvanju prirode i međusobnim odnosima među ljudima.

Priča Veliki grom Štucavac i brat mu Mucavac odlično je strukturirana. U njoj pronalazimo elemente narodne priče. Jedan je lik strašan, drugi još strašniji. Kad gromovi odrastu, kad ižive gromovničke dječije objesti, slično kao i u narodnim pričama, preobrate se u dobrice i spasioce planine Grmeč i svega onog što čini najneogdovorniji stvor na svijetu: čovjek. Metafora govori izravno imaginaciji, gradeći njezine poveznice kroz osjećaje umjesto kroz teoriju ili apstraktno prosuđivanje. Integrirane u pripovijedanje, mnoge metafore mogu, kao što je to slučaj u religioznim spisima i poeziji, postati misteriozne i magične, ponekad suptilne, a ponekad izravne i moćne. Metafore oživljavaju i dobijaju energiju jedna od druge u živoj i uzbudljivoj međusobnoj igri. U ovoj priči Talić postiže te efekte i stvara živu interakciju između teksta i konzumenta.

U priči Ratno siroče cijela mreža događanja istkana je tako da predstavlja prirodnu cjelinu. Dječaka Ramiza Muloduha roditelji su s početka rata, nekoliko sati prije nego što su ih utjerali u kamion i odvezli u nepoznato, sakrili u bahuru komušine. Zbunjeni i prestrašeni dječak provodi nekoliko dana u šumovitom Jelincu uz potok Jelinac, sanjajući, sjećajući se roditelja, svog psa, rođaka i prijatelja. U tih sedam dana dječak će se preobratiti u snalažljivog mladića koji će preživjeti rat i koji će, poput mnogih, tražiti odgovore, i nalaziti ih u masovnim grobnicama.

Priča Šareno kamenje, također, tretira sudbinu djece u ratu, njihovo naglo, prisilno pretvaranje u odrasle ljude. Narator svjedoči o onome što mu se dogodilo, o onome što je vidio, ali ne govori o ranjenoj duši koja krvari i koja, ni nekoliko decenija nakon rata, ne može shvatiti šta je komšije i dojučerašnje prijatelje pretvorilo u ostrašćene nacišoviniste.

Amir Talić prilikom strukturiranja ovih priča vrlo vješto uspijeva da određeno devijantno ponašanje ili situaciju vrati u ravnotežu i u tom procesu izbjegne svaku vrstu etiketiranja. Služeći se maštovitim pričama i tajnama magičnih metafora, Talić je razradio umijeće stvaranja terapeutskih priča. Umjetnička snaga metafore pomaže djeci, a i odraslima, da izađu na kraj s vlastitim strahovima, tugama i frustracijama.

Talić zna da put do djeteta najlakše nađe priča, a ako je još bogata metaforama i istinitom simbolikom, može dotaknuti najdublje slojeve djetetove duše, mijenjajući pritom djetetov odnos prema samom sebi i prema svijetu.

Umijeće pripovijedanja omogućuje ljudima pričanje i stvaranje priča. Moć pripovijedanja stvara priliku da ljudi međusobno dijele priče, da svako ljudsko biće neprestano priča vlastitu životnu priču i na taj način dotiče primaoce priče i preklapa svoju priču s njegovom. Priče su važne za život naše duše kao što je voda bitna za naše fizičko preživljavanje – one mogu podmladiti i vitalno su važne za zdrav rast i razvoj; one uvijek pronađu put u naše srce, u naše biće, baš kao što voda uvijek pronađe put kroz stijenu ili zid tamo gdje se čini da je to nemoguće.

Aktivno suočavanje s traumatskim iskustvom najuspješniji je način nošenja sa stresom. Tim se načinom osoba direktno suočava s akutnom stresnom situacijom, ali i s opterećujućim emocijama koje je ta situacija izazvala, te ponovno uspostavlja nadzor nad stresnom situacijom. Aktivnim pristupom suočavanja postiže se da osoba svojom aktivnošću umanjuje osjećaj bespomoćnosti te stvara i povećava mogućnost ovladavanja samim sobom i okruženjem, a na taj način znatno smanjuje doživljaj ugroženosti. Komunikacija o traumatskom iskustvu otvara mogućnost da se izraze i podijele osjećaji, te želje i nade s drugima. Na taj način stres kao negativan osjećaj može postati podloga za rast i razvoj pojedinca, ali i skupine, jačajući zajedništvo i snagu. Jedan od najuspješnijih načina suočavanja s ovim problemom svakako je književnost. U njoj je pojedinac slobodan prihvatiti podršku i pomoć bez osjećaja poniženosti i bez pokroviteljskog stava.

Priče Amira Talića u knjizi Tajnovita šuma Zagaj neka su vrsta biblioterapije. To je termin koji se odnosi na plansku upotrebu književnog teksta (proze, poezije, mitova, legendi, dječije književnosti) i književnih izražajnih sredstava (metafora, usporedbi, alegorija, rima, ritma) radi olakšavanja i poticanja različitih načina nošenja s gorkim i traumatičnim iskustvom. Biblioterapija ima iscjeliteljsku moć jer djeluje na način da čitalac priče bude ponesen njezinim sadržajem, pobuđuje u njemu poistovjećivanje s junacima priče i omogućuje mu doživljavanje širokog raspona emocija.

Identifikacija otvara mogućnost čitaocu ili slušaocu priče da u književnom djelu prepozna sebe, druge njemu važne osobe ili neko svoje intimno iskustvo i time se poistovjeti s vlastitim unutrašnjim svijetom; projekcija i introjekcija omogućavaju pristup problemskoj situaciji s gledišta likova iz priče i daju ideje za drugačija rješenja nekog problema; katarza se javlja kao emocionalno uzbuđenje izazvano pričom, a oslobađa nakupljenu napetost čitaoca ili slušaoca priče, čime se ublažava stres; uvid daje čitaocu ili slušaocu priče priliku da analizira konflikt koji proizlazi iz priče, te promatra vlastite reakcije u ogledalu književnog djela.

Smatramo da je na kraju ovog teksta nužno reći da je Amir Talić tokom rata od 1992. do 1995. godine hapšen i zatvaran od vlasti samozvane Republike srpske. Proveo je na robiji 13 mjeseci. U VIZ “Mali logor” u Banjoj Luci proveo je godinu dana, gdje je bio izložen strašnim psiho-fizičkim torturama. Njegov dvanaestogodišnji sin Ammar obilazio ga je osam puta u banjalučkom zatvoru. To mu je kasnije bila tematska preokupacija za knjigu poezije Mali logor i kratku prozu Samica. Snagom duha i prkosa preživio je ratnu golgotu. Čini mi se da i knjiga Tajnovita šuma Zagaj dijelom pripada tom inspirativnom krugu.

PROČITAJTE I...

U 2020. godini stručni žiri odlučio je jednoglasno da nagrada “25. novembar” za “životno djelo” pripada likovnom umjetniku Halilu Tikveši. Nagrada za “knjigu godine” jednoglasno je dodijeljena profesoru emeritusu Esadu Zgodiću za djelo “Naučnici i upravljanje državom” izdavačke kuće “Slovo bosansko”.

Vjerovatno u Bosni i Hercegovini ne postoji grad koji je toliko puta oslikan kao Počitelj. Ovaj motiv našao se na platnima skoro svih naših najznačajnijih slikara, a posebnu afirmaciju dobio je osnivanjem Međunarodne likovne kolonije koja već preko pedeset godina okuplja umjetničke profesionalce i entuzijaste. Njegovo razaranje ostavilo je traga na umjetnike, pa se poslijeratna likovna produkcija jednim dijelom fokusirala i na ne tako davno ispisane crne stranice počiteljske historije. Poseban doprinos tome dao je naš veliki slikar Džeko Hodžić

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!