Umijeće pripovijedanja utkano je u srž Bosne i Hercegovine

Dodjela nagrada „25. novembar“ održana je pod visokim pokroviteljstvom Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čiji govor sa svečane ceremonije Stav objavljuje u cijelosti Od velikih kultura očekuje se da svojom. Nastavi čitati 

Dodjela nagrada „25. novembar“ održana je pod visokim pokroviteljstvom Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čiji govor sa svečane ceremonije Stav objavljuje u cijelosti

Od velikih kultura očekuje se da svojom bogatom tradicijom i kvantitetom dostupnih resursa ispišu nove stranice u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu Evrope i svijeta. Ali kada jedna mala evropska kultura u srži svojega postojanja ima takav fundament kakav je umjetnost pripovijedanja, onda je to nešto zaista rijetko i dragocjeno. A historija priče i pripovijedanja u Bosni i Hercegovini duga je koliko i sama historija Bosne. U književno-historijskom kolopletu, od  franjevačkih hronika, do savremene bosanskohercegovačke književnosti, umijeće pripovijedanja utkano je u svaku epohu ponaosob, kao bogato naslijeđe.

Pa i velike civilizacije Istoka i Zapada koje su u određenim periodima vladale Bosnom i Hercegovinom, ostavile su u svjetskim bibliotekama svjedočanstva o filigranskom umijeću pričanja i pripovijedanja naših ljudi.  Bosna i Hercegovina je kroz svoju bogatu prošlost, bila zemlja izuzetnih pojedinaca na polju književnosti. Takav je bio i Tvrtko Kulenović čija se virtuoznost i discipliranost u izrazu može porediti s najvišim umjetničkim dometima. Kulenović je, kao i drugi značajni predstavnici bosanskohercegovačke književnosti, izašao iz okvira vlastitoga umjetničkoga žanra. On je začuđujuće dobro poznavao i muziku, folkloristiku, tradiciju, historiju. Baš kao renesansni majstori koji su prvenstveno bili umjetnici, erudite, pa tek onda slikari, pjesnici, kompozitori.

To su umjetnici koji već odavno pripadaju svjetskoj riznici. Mi kao predstavnici određenih kultura, samo prepoznajemo, više naziremo, ono što je pojedinačno naše.

Književna nagrada 25. novembar, koju po četvrti puta dodjeljuje magazin Stav, prirodno se naslanja na taj bogati historijski kontinuitet, s nastojanjima da među laureatima priznanja budu zastupljeni najznačajniji predstavnici bosanskohercegovačke književnosti, a Dževad Karahasan, Irfan Horozović, Abdulah Sidran i pokojni Tvrtko Kulenović, dobitnici ove nagrade, to jesu.

Posebni napori organizatora da se pored etabliranih književnika otvori prostor za mlade autore, koji prirodno traže svoje mjesto na putu književne afirmacije, podjednako su značajni. Priznanje za knjigu godine te predstojeći natječaj za prvu neobjavljenu knjigu mladoga autora, učinit će taj put lakšim i prohodnijim. Vjerovatno neće svi postati velikim piscima, ali će veliki pisci među njima, prepoznati i iskoristiti svoju priliku.

Tako već vijekovima saznajemo za sva značajnija umjetnička djela. Neko ih prepoznaje i otvara vrata umjetnicima.

U danima pred nama, u najvećem dijelu Bosne i Hercegovine slavit ćemo Dan državnosti i prisjećati se historijskog zasjedanja u Mrkonjić Gradu, kada su prije sedamdeset i šest godina postavljeni moderni temelji državnosti naše domovine Bosne i Hercegovine. Nije slučajno Bosna i Hercegovina odabrana da bude poprište održavanja dviju najvažnijih antifašističkih konferencija na prostorima južnoslavenskih nacija i kultura u 20. stoljeću. ZAVNOBiH je i mogao nastati samo u Bosni i Hercegovini jer su tolerancija, suživot, zajedništvo naroda i nacionalnih manjina temelji života u našoj zemlji još od vremena Bogumila, naših plemenitih predaka.

U nagradi koju dodjeljuje magazin Stav, skupina posvećenika i poštovalaca historiografije, kulture, umjetnosti i drugih vitalnih aspekata života u našoj zemlji, objedinjene su ove dvije činjenice, dva fundamenta Bosne i Hercegovine: ZAVNOBiH bez kojega se ova zemlja ne može ni zamisliti i umijeće pripovijedanja utkano u srž njenoga postojanja.

Organizatorima, porodici pokojnog književnika Tvrtka Kulenovića, laureata književne nagrade “25. novembar” za životno djelo, ostalim dobitnicima te članovima žirija, upućujem još jednom iskrene i srdačne čestitke, a svima Vama čestitam Dan državnosti, sa pozivom da vrijednosti o kojima sam večeras govorio iskoristimo u gradnji još bolje, evropske budućnosti naše zemlje.

 

PROČITAJTE I...

Sve džamije tretirane u ovom protokolu, kaže Džafer Alić, imale su obredoslovnu funkciju i takve će i ostati. “Kada je riječ o Opijačevoj tekiji, tu imamo određene planove koji podrazumijevaju da ona bude kuća nauke i izučavanja, s posebnim akcentom na izučavanje tradicije ovdašnjih muslimana. Postoji inicijativa Medžlisa IZ Mostar i Muftijstva mostarskog o osnivanju instituta u okviru Islamske zajednice BiH koji bi izučavao islamsku tradiciju muslimana Hercegovine”

“Svojim istraživanjima na bezbroj argumenata i bezbroj konstatacija i analiza Ibrahim Pašić suvereno pokazuje da su stećak i nišan organski srasli, da među njima postoji veza i da su oni simboli koji kazuju na koji način se etnos u Bosni i Hercegovini, prije svega bošnjački matični narod, razvija, koje porijeklo ima i šta sve to znači u širem historijskom smislu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!