Umihana Rašović-Kasumović, švedska političarka: Ključno je da Bošnjaci budu u vlasti država u kojima žive

“Islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se 'isplatilo' pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti”

Porast podrške radikalnim desničarima u državama Zapadne Evrope sve je više izražen. Ovakvo stanje rezultiralo je učestalim napadima na migrante, posebno na one koji dolaze iz većinski muslimanskih zemalja. Primjer netrpeljivosti prema muslimanima svakako je i nedavni napad na jednu od džamija u Švedskoj. Upravo o ovim i ostalim aktuelnim temama za Stav govori Umihana Rašović-Kasumović, Bošnjakinja rođena u Sjenici, koja se godinama u Švedskoj bavi politikom. Na nedavno održanim izborima Rašović-Kasumović, koja je švedskim medijima poznata po svojoj borbi protiv islamofobije i čuvanju istine o genocidu u Srebrenici, osvojila je mandat u Regionalnom i Komunalnom vijeću.

STAV: Na nedavno održanim izborima u Švedskoj osvojili ste mandat u Regionalnom i Komunalnom vijeću, koji Vam je omogućio još aktivnije djelovanje u smjeru čuvanja istine o genocidu u Srebrenici, te povezivanju Šveđana i Bošnjaka. Koliko je važno da Bošnjaci u dijaspori imaju svoje predstavnike u vlasti?

RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: Vlast treba da bude ogledalo društva. U Švedskoj ima oko 100.000 Bošnjaka i veoma je važno da budemo dio vlasti u državi u kojoj živimo. Na prethodnoj komunalnoj skupštini, gdje sam delegat, jedna ultra desna partija, koja je na izborima u septembru 2018. godine osvojila 26,7% glasova, dala je prijedlog da općina više ne prima izbjeglice, da ukine nastavu na maternjem jeziku u školama, skloni sve knjige na stranim jezicima iz gradske biblioteke i da se pomoć stranačkim udruženjima, kao što su bošnjačka udruženja, ukine itd. Kao razlog su naveli da bi njihov prijedlog olakšao i ubrzao asimilaciju stranaca u švedskom društvu.

Ovi su prijedlozi direktan udar na Bošnjake i sve ostale manjinske narode u Švedskoj. Većina partija, kao i Lijeva partija, u kojoj sam ja aktivista, ove su prijedloge kritizirale. Švedski mediji prenijeli su moj govor u skupštini, gdje sam govorila o tome da je Zavod za zapošljavanje u Švedskoj izdao izvještaj kako švedska ekonomija nikad nije bila bolja, i to zahvaljujući strancima. U 2017. godini stranci su zauzeli 8 od 10 novih radnih mjesta. I da, pored svega toga, ekstremni (ultra) desničari žele ukinuti pravo na azil i tako ugrožavaju ljudska prava.

Navela sam da studije pokazuju da politika asimilacije nikada u praksi nije funkcionirala / uspjela i time zamolila desničare da čitaju više naučnih tekstova prije nego što se izjasne. Sa mnom su se složili predstavnici ostalih partija i naveli da studije pokazuju da djeca koja znaju svoj maternji jezik brže uče švedski. S ovim želim da istaknem da, ako želimo da zadržimo svoj identitet, neophodno je da budemo dio vlasti u državi u kojoj živimo.

STAV: Mogu li Bošnjaci svojim političkim aktivizmom doprinijeti zbližavanju Bosne i Hercegovine i Švedske na ekonomskom planu?

RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: Političari u Švedskoj imaju veliki medijski prostor koji mogu da iskoriste na različite načine, a jedan od načina jeste lobiranje. Bošnjaci koji se bave politikom u Švedskoj mogu isto tako raditi na diplomatiji između Bosne i Hercegovine i Švedske i tako omogućiti više saradnje i projekata. Švedskoj, i uopće evropskoj populaciji, sve važnija postaje zelena politika kao i ekonomski razvoj na održiv način. Sve više Šveđana iz tih razloga bira da ne putuje avionom nego prvenstveno vozom, jer su željeznice najmanji zagađivač planete. Lijeva partija, kao i Zelena partija, u Švedskoj i u Evropskom parlamentu bore se za to da izgrade prugu kroz Evropu kako bi ljudi, umjesto da putuju avionom, dobili mogućnost da iz Skandinavije putuju za Balkan, Italiju ili Španiju vozom. Ovo je jedan od načina kako političari u Švedskoj i Evropi mogu da doprinesu zaštiti prirode u svijetu, ekoturizmu i infrastrukturi u Bosni i Hercegovini.

Širom svijeta, pa tako i u Švedskoj, ima mnogo uspješnih Bošnjaka koji bi mogli doprinijeti i uložiti u naše domovinske zemlje, Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, ali je na vlastima da se pobrinu za stabilnost regije kako bi se ovim ljudima omogućila sigurnost za investiranje. Osim kapitalističkih, važno je napomenuti i internacionalnu solidarnost, za koju se mi iz Lijeve partije borimo. Bitno je da bogate i demokratski razvijene države ulažu u zemlje koje to nisu zbog solidarnosti, ali i stabilnosti u svijetu.

STAV: Kada govorimo o zajednici Bošnjaka u Švedskoj, prema Vašem mišljenju, kakav je njihov trenutni položaj?

RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: Mislim da je bošnjačka dijaspora u Švedskoj jedna od najbolje organiziranih zajednicu u svijetu. Naravno da to može biti bolje, jer nas ima mnogo više nego što smo aktivni u nekom od udruženja s bošnjačkim predznakom. Švedska nam je do sada omogućila da napredujemo, i to trebamo iskoristiti. Danas imamo aktivna udruženja, dopunske škole, vrijednu bošnjačku islamsku zajednicu, literaturu na bosanskom jeziku u gradskim bibliotekama i radio na bosanskom jeziku. Bošnjaci su u Švedskoj vrlo uspješni i najbolje integrirani u društvo. Smatram da je važno napomenuti da su Bošnjaci, za razliku od drugih manjinskih zajednica, znatno manje ugroženi zbog toga što ličimo na Skandinavce, ali i zbog naše brze adaptacije na nove životne uvjete u ovoj zemlji.

STAV: Kako Bošnjaci u Švedskoj čuvaju vezu sa svojom domovinom?

RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: Većina Bošnjaka u Švedskoj ima dobru vezu sa svojom domovinom. Mnogi prate dešavanja u domovini putem televizije, interneta i časopisa. Nadam se da će mlađa generacija isto biti zainteresirana da nastavi saradnju sa svojom domovinom. Bogatstvo je biti dio dvije različite kulture i tako pokupiti ono najbolje iz obje. Bošnjaci čuvaju vezu sa svojom domovinom i kroz razna udruženja s bošnjačkim i bosanskohercegovačkim predznakom u kojima se njeguje bosanski jezik, bošnjačka historija i ostale bitne stvari.

STAV: Često se može pročitati da Bošnjaci aktivno sudjeluju u pomaganju izbjeglicama koje dolaze u zemlje Zapadne Evrope. Koliko “bošnjački primjer” može biti vodič prema dobroj integraciji izbjeglica?

RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: Bošnjaci u Švedskoj osjetili su šta znači biti izbjeglica i boriti se za integraciju u društvu. Mnogi Bošnjaci nisu dobili mogućnost da vrednuju svoje znanje, zanat i da rade ono što su radili u svojoj državi, već su morali da se ponovo školuju. Zbog toga razumiju i aktivno pomažu izbjeglicama koje dolaze danas. Mnogo Bošnjaka u Švedskoj radi u institucijama koje aktivno rade s izbjeglicama. Bitno je naglasiti da su izbjeglice, koje danas traže azil u Švedskoj, većinom iz Sirije i vrlo su obrazovani.

Nažalost, islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se “isplatilo” pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti. Ne treba zaboraviti da je Švedska veoma stara zemlja te da su mladi snaga koja nedostaje. To je jedan od aspekata što se tiče izbjeglica, a drugi aspekt jeste da jedna demokratska država ne smije uskratiti pravo na azil ljudima koji su ugroženi. Pravo na azil spada među temeljna načela ljudskih prava.

 

PROČITAJTE I...

Da li će u Srbiji ikad nadvladati demokratski duh i realan i pravedan način političkog razmišljanja? Da li će nacionalnu prepotentnost, isključivost i agresivnu nabusitost u smislu “ja najveći, ja najjači” ikada zamijeniti demokratski i racionalni pristup krucijalnim pitanjima koja su bitna i od egzistencijalne važnosti ne samo za srpski narod u susjednim državama već i za nesrpske narode u Republici Srbiji

Vrijeme je pokazalo da ambicioznim pojedincima unutar SDA ne možete pomoći time što ste korektni i poštujete ih, nego ih morate naučiti da se kreću u zadanom okviru koji je definiran Statutom stranke i važi za svakog unutar SDA. U procesu kandidiranja za predstojeći Kongres SDA učešće su uzeli gotovo svi općinski, regionalni i kantonalni odbori, tako da je podrška koju ima predsjednik SDA rezultirala jedino njegovom kandidaturom za predsjednika stranke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!