fbpx

UKIDANJE REZULTATA AGRESIJE I GENOCIDA NIJE MOGUĆE BEZ DIJASPORE

Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos s dijasporom na novac i investicije je površno

 

Sedmični magazin Stav do sada je intenzivno pratio rad naše dijaspore te se i sada uključio da novoosnovanom Komunikacijskom centru za dijasporu pri BZK “Preporod” pomogne u motiviranju naših ljudi da se registriraju za lokalne izbore 2020. godine, koji će se održati u novembru. Tim povodom, naša je želja da izjave daju neki od uvaženih i od samih Bošnjaka prepoznati ugledni članovi zajednice te da otvorimo prostor ne bi li poslali poruke vlastitim članovima u dijaspori da se registriraju za lokalne izbore. Naš cilj bio je da kratko i sažeto pošaljemo ključne poruke našoj dijaspori, ali da damo priliku dijaspori da izrazi svoja očekivanja od domovine. Ovaj izabrani hor patriotskih glasova iz dijaspore, kao apel i poruka, vrijedan je pažnje svih kojima je domovina pri srcu

Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Ako dijaspora želi da kreira budućnost BiH, mora se registrirati i glasati. Neregistriranje i neglasanje na lokalnim izborima u BiH oduzima pravo dijaspori da bilo šta priča o budućnosti BiH. Zar ćemo to dozvoliti? Zar se uopće smijemo odreći prava da kreiramo budućnost naše domovine? Zar ćemo dozvoliti da se ne čuje glas dijaspore u našoj domovini u velikoj borbi za istinu o zločinima protiv BiH i pravdi za žrtve tog zločina? Zar možemo dopustiti da našu državu vode oni koje uopće ne interesira budućnost države, već vlastita budućnost. I na kraju, zar ćemo dozvoliti da se ne čuje glas onih koji su nasilu protjerani. Ukidanje rezultata agresije i genocida nije moguće bez aktivnog učešća dijaspore, a jedini put aktivnog učešća dijaspore jeste registracija i glasanje na izborima.

Nažalost, matica još nije prepoznala potencijal dijaspore. Mladi akademski kadar u dijaspori, vrlo uspješni poslovni ljudi, istaknuti istraživači, cijenjeni umjetnici u skoro svim poljima društvene djelatnosti, značajni kulturni radnici, sve uspješniji političari u zemljama u kojima žive, sav taj potencijal država BiH ne koristi za promociju svojih vitalnih interesa. Bošnjačka dijaspora bolje ilustrira unutrašnji svijet ideje Bosne i bosanskog duha, preciznije osjeća probleme, dileme i potrebe matice, brže naslućuje puteve i stranputice matice. Dijaspora je očuvala tradicionalni kontinuitet bosanskog duha, oličenog u humanizmu, toleranciji, solidarnosti, pluralizmu i multilateralizmu. Bošnjačka dijaspora potvrdila je sposobnost, adaptibilnost i moć održavanja tradicionalnog, prihvatanje multietičnosti, neodbacivanje sopstvenog identiteta i kozmopolitsku predispoziciju multikulturalizma. Bošnjačka dijaspora se uspješno integrirala u društva, ali i odbranila od asimilacije.

Međutim, dijaspora se osjeća odbačenom, neshvaćenom, usamljenom i suvišnom od svoje matice. Dijaspora zna da uklanjanjem prepreka u matici može svojim idejama, utjecajem, obrazovanjem i kapitalom producirati demokratsku i prosperitetnu državu BiH u koju će se s ponosom vraćati treća ili četvrta generacija izbjeglica. Zato dijaspora insistira da nadležne vlasti pothitno donesu zakon o dijaspori. Taj zakon trebalo bi da bude pripremljen od strane eksperata, uključujući svakako i one iz dijaspore. Stvaranje demokratske, jedinstvene i prosperitetne BiH, u kojoj će svi značajni resursi matice i dijaspore biti usmjereni ka ekonomskom, kulturnom, naučnom i duhovnom prosperitetu države BiH, trebalo bi da budu osnovna ideja ovog zakona. Dijaspori treba pružiti više od uobičajenog. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan ističe – “potrebni ste nam”, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore.

Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos s dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim građanima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i građani BiH ne vide važnost dijaspore. Zaista je nezamislivo da zemlja s tako velikom dijasporom nema konkretan državni organ koji bi se njome bavio. Da bi se ostvarila politička, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza dijaspore i matice, potrebno je formirati ministarstvo za dijasporu. Prve akcije ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje stručnih i profesionalnih logističkih i lobističkih timova. Tako bi kontakt s maticom postao organiziran, sistematičan, a ne samo privatni kao do sada.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!