fbpx

UKIDANJE REZULTATA AGRESIJE I GENOCIDA NIJE MOGUĆE BEZ DIJASPORE

Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos s dijasporom na novac i investicije je površno

 

Sedmični magazin Stav do sada je intenzivno pratio rad naše dijaspore te se i sada uključio da novoosnovanom Komunikacijskom centru za dijasporu pri BZK “Preporod” pomogne u motiviranju naših ljudi da se registriraju za lokalne izbore 2020. godine, koji će se održati u novembru. Tim povodom, naša je želja da izjave daju neki od uvaženih i od samih Bošnjaka prepoznati ugledni članovi zajednice te da otvorimo prostor ne bi li poslali poruke vlastitim članovima u dijaspori da se registriraju za lokalne izbore. Naš cilj bio je da kratko i sažeto pošaljemo ključne poruke našoj dijaspori, ali da damo priliku dijaspori da izrazi svoja očekivanja od domovine. Ovaj izabrani hor patriotskih glasova iz dijaspore, kao apel i poruka, vrijedan je pažnje svih kojima je domovina pri srcu

Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Ako dijaspora želi da kreira budućnost BiH, mora se registrirati i glasati. Neregistriranje i neglasanje na lokalnim izborima u BiH oduzima pravo dijaspori da bilo šta priča o budućnosti BiH. Zar ćemo to dozvoliti? Zar se uopće smijemo odreći prava da kreiramo budućnost naše domovine? Zar ćemo dozvoliti da se ne čuje glas dijaspore u našoj domovini u velikoj borbi za istinu o zločinima protiv BiH i pravdi za žrtve tog zločina? Zar možemo dopustiti da našu državu vode oni koje uopće ne interesira budućnost države, već vlastita budućnost. I na kraju, zar ćemo dozvoliti da se ne čuje glas onih koji su nasilu protjerani. Ukidanje rezultata agresije i genocida nije moguće bez aktivnog učešća dijaspore, a jedini put aktivnog učešća dijaspore jeste registracija i glasanje na izborima.

Nažalost, matica još nije prepoznala potencijal dijaspore. Mladi akademski kadar u dijaspori, vrlo uspješni poslovni ljudi, istaknuti istraživači, cijenjeni umjetnici u skoro svim poljima društvene djelatnosti, značajni kulturni radnici, sve uspješniji političari u zemljama u kojima žive, sav taj potencijal država BiH ne koristi za promociju svojih vitalnih interesa. Bošnjačka dijaspora bolje ilustrira unutrašnji svijet ideje Bosne i bosanskog duha, preciznije osjeća probleme, dileme i potrebe matice, brže naslućuje puteve i stranputice matice. Dijaspora je očuvala tradicionalni kontinuitet bosanskog duha, oličenog u humanizmu, toleranciji, solidarnosti, pluralizmu i multilateralizmu. Bošnjačka dijaspora potvrdila je sposobnost, adaptibilnost i moć održavanja tradicionalnog, prihvatanje multietičnosti, neodbacivanje sopstvenog identiteta i kozmopolitsku predispoziciju multikulturalizma. Bošnjačka dijaspora se uspješno integrirala u društva, ali i odbranila od asimilacije.

Međutim, dijaspora se osjeća odbačenom, neshvaćenom, usamljenom i suvišnom od svoje matice. Dijaspora zna da uklanjanjem prepreka u matici može svojim idejama, utjecajem, obrazovanjem i kapitalom producirati demokratsku i prosperitetnu državu BiH u koju će se s ponosom vraćati treća ili četvrta generacija izbjeglica. Zato dijaspora insistira da nadležne vlasti pothitno donesu zakon o dijaspori. Taj zakon trebalo bi da bude pripremljen od strane eksperata, uključujući svakako i one iz dijaspore. Stvaranje demokratske, jedinstvene i prosperitetne BiH, u kojoj će svi značajni resursi matice i dijaspore biti usmjereni ka ekonomskom, kulturnom, naučnom i duhovnom prosperitetu države BiH, trebalo bi da budu osnovna ideja ovog zakona. Dijaspori treba pružiti više od uobičajenog. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan ističe – “potrebni ste nam”, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore.

Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos s dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim građanima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i građani BiH ne vide važnost dijaspore. Zaista je nezamislivo da zemlja s tako velikom dijasporom nema konkretan državni organ koji bi se njome bavio. Da bi se ostvarila politička, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza dijaspore i matice, potrebno je formirati ministarstvo za dijasporu. Prve akcije ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje stručnih i profesionalnih logističkih i lobističkih timova. Tako bi kontakt s maticom postao organiziran, sistematičan, a ne samo privatni kao do sada.

 

 

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!