fbpx

Ujguri

Koalicija je objavila opsežan popis marki za koje tvrdi da i dalje potječu iz regije, odnosno iz tvornica koje su povezane s prisilnim radom Ujgura, a lista uključuje “Gap”, C & A, “Adidas”, “Muji”, “Tommy Hilfiger” i “Calvin Klein”. “

Mnogi od najvećih svjetskih modnih brendova sudjeluju u prisilnom radu i kršenju ljudskih prava miliona Ujgura u regiji Xinjiang na sjeverozapadu Kine, objavila je koalicija više od 180 grupa za ljudska prava. Raste globalno ogorčenje zbog zvjerstava počinjenih nad ujgurskim stanovništvom u regiji, uključujući mučenja, prisilnu razdvojenost i prisilnu sterilizaciju žena.

Unatoč tim zlostavljanjima, koalicija grupa za ljudska prava kaže kako mnoge vodeće svjetske marke odjeće nastavljaju s proizvodnjom pamuka i prediva proizvedenih kroz ogroman sistem zatočenja i prisilnog rada koji uključuje do 1,8 miliona Ujgura i drugih muslimana u logorima, tvornicama, farmama i kampovima za interniranje u Xinjiangu. Kažu da je sistem prisilnog rada u cijeloj regiji najveći udar na etničke i vjerske manjine od Drugog svjetskog rata.

Svjetski modni brendovi prodaju robu porijeklom iz Xinjianga, tako da koalicija procjenjuje da je “gotovo sigurno” da je svaki od pet proizvoda od pamuka koji se prodaju širom svijeta nastao prisilnim radom i kršenjem ljudskih prava. Kina je najveći proizvođač pamuka na svijetu, a 84 posto pamuka dolazi iz regije Xinjiang. Pamuk i pređa proizvedeni u Xinjiangu naširoko se koriste u drugim zemljama ključnim za proizvodnju odjeće kao što su Bangladeš, Kambodža i Vijetnam. Pamuk iz Xinjianga i pređa također se koriste u tekstilnoj industriji i opremi za kućanstvo. New York Times izvijestio je da tvornice u regiji također isporučuju maske za lice i drugu opremu zemljama širom svijeta.

Koalicija je objavila opsežan popis marki za koje tvrdi da i dalje potječu iz regije, odnosno iz tvornica koje su povezane s prisilnim radom Ujgura, a lista uključuje “Gap”, C & A, “Adidas”, “Muji”, “Tommy Hilfiger” i “Calvin Klein”. “Gotovo cjelokupna svjetska industrija odjeće zaražena je prisilnim radom Ujgura i drugih turkijskih muslimana”, navela je koalicija u priopćenju. Kazali su i da mnogo više vodećih marki odjeće i dalje održava unosna strateška partnerstva s kineskim kompanijama, prihvatajući subvencije od njihove vlade za širenje tekstilne proizvodnje u regiji, ili koristi prisilni rad Ujgura prebačenih iz Xinjianga u tvornice širom Kine. “Postoji velika vjerovatnoća da svaki visoki ulični i luksuzni brend riskira da bude povezan s onim što se događa s Ujgurima”, kaže Chloe Cranston iz organizacije “Anti-Slavery International”.

U pozivu na akciju koalicija koja uključuje više od 70 grupa za prava Ujgura, organizacija protiv ropstva i boraca za radnička prava kažu da globalna industrija odjeće mora zabraniti sve proizvode i materijale povezane s prisilnim radom u Xinjiangu u roku od godinu dana. “Globalni se brendovi trebaju zapitati koliko doprinose genocidnoj politici protiv Ujgura. Te su firme nekako uspjele izbjeći nadzor zbog saučesništva u samoj toj politici”, rekao je Omer Kanat, izvršni direktor projekta ljudskih prava.

Prema Konzorciju za prava radnika (WRC), jednom od potpisnika poziva na akciju, robne marke nemaju vjerodostojan način dokazivanja da njihovi lanci opskrbe iz Xinjianga ne uključuju prisilni rad. “Prisilni radnici u regiji Ujgura suočavaju se s odmazdom ako kažu istinu o svojim okolnostima. To onemogućava dobru analizu rada inspekcijama rada i gotovo garantira da bilo koja marka koja potječe iz regije Ujgura koristi prisilni rad”, rekao je Scott Nova, izvršni direktor WRC-a.

U aprilu je “Global Legal Network” (Glan), skupina za ljudska prava, dostavila dokaze da marke, uključujući “Muji”, “Uniqlo”, H&M i “Ikea”, prodaju proizvode u Velikoj Britaniji koji sadrže pamuk i pređu iz regije Xinjiang. Glan je tvrdio da bi Vlada u Velikoj Britaniji trebala zaustaviti prodaju proizvoda vezanih uz prisilni rad jer je tako prekršeno nekoliko zakona u Velikoj Britaniji, uključujući Zakon o robi iz inostranstva iz 1897. godine. U svom su odgovoru H&M i “Ikea” rekli da će prestati kupovati pamuk iz regije.

PROČITAJTE I...

Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!