fbpx

U Tuzli klanjana dženaza ministru Salki Bukvareviću

U haremu Džindijske džamije u Tuzli danas je klanjana dženaza-namaz Salki Bukvareviću, ministru za za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata entiteta Federacije BiH, koji je preminuo prošle srijede

U haremu Džindijske džamije u Tuzli danas je klanjana dženaza-namaz Salki Bukvareviću, ministru za za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata entiteta Federacije BiH, koji je preminuo prošle srijede u Klinici za plućne bolesti Podhrastovi u Sarajevu.

Dženaza-namaz predvodio je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.

Prije dženaza-namaz u Bosanskom-kulturnom centru Tuzla, instituciji čiji je direktor svojevremeno bio Salko Bukvarević, održana je komemoracija.

O njegovom liku i djelu govorio je Avdo Subašić, predsjednik Udruženja boraca „Crni labudovi“, elitne jedinice Armije R BiH, čiji je pripadnik bio i Salko Bukvarević.

„Nestao je za sedam dana i mi, njegovi saborci, ne možemo se pomiriti sa tim da je preselio na bolji svijet. Šest posljednjih godina intenzivno smo radili na rješavanju pitanja boraca. Bio je dobra duša, uvijek veseo i raspoložen, susretljiv i osoba s kojom ste uvijek mogli razgovarati o bilo čemu. Uvijek je želio pomoći, nikada se nije izmicao od problema. Bio je pravi patriota koji je Bosnu i Hercegovinu volio i u duši nosio”, rekao je Subašić.

Predsjednik Koordinacije boračkih udruženja TK Fahrudin Hasanović govorio je o izvanrednoj saradnji sa Bukvarevićem u proteklim godinama.

“Sve je radio za dobrobit ljudi koji su odbranili i sačuvali BiH. Neka mu je rahmet duši i neka mu dragi Allah dž.š. podari ono što zaslužuje. Mi, borci, smatramo da on zaslužuje džennet”, rekao je Hasanović.

U knjizi žalosti koja je bila postavljena u BKC-u Tuzla ostale su zapisane riječi zahvalnosti za ministra Bukvarevića koji je preminuo u 53. godini usljed komplikacija sa infekcijom COVID-19.

PROČITAJTE I...

Tokom svoje vladavine Tvrtko I u velikoj je mjeri proširio teritorij bosanske države, tako da je Bosna obuhvatila i mnoge krajeve koji pripadaju današnjoj Republici Hrvatskoj. U tom periodu ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najmoćnijim vladarom u historiji srednjovjekovne Bosne

Kao neko ko se bavi ovom strukom više od 20 godina, mogu reći sljedeće: Pitanje je da li je danas vrijeme za “mali Šengen” u okolnostima kada se ni CEFTA ne poštuje, osuđeni ratni zločinci kao Novak Đukić ni nakon pravosnažnih presuda ne isporučuju, a neke zemlje nisu ni priznale jedna drugu. Uzajamno povjerenje preduvjet je bez kojeg bilo koja unija ne može opstati. I braća kad naslijede zemlju, prvo što urade jeste da ograde svoj dio. Iako se vole i paze. Ne vidim mnogo razlike kada se radi o susjednim državama. I kako ćeš to onda otvoriti granicu s nekim ako ne priznaješ da je onaj drugi dio njegov posjed

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!