U Tabrizu gorio jedan od najznačajnijih svjetskih bazara

Kompleks Bazara sastoji se od niza objekata, zgrada i zatvorenih prostora za različite namjene. Svi su oni međusobno uvezani i sagrađeni od cigle, te natkriveni tako da tvore jednu arhitektonsku cjelinu.

Piše: Hamza RIDŽAL

U večernjim satima 8. maja u Bazaru u iranskom gradu Tabrizu, jednom od najznačajnijih objekata te vrste u svijetu, izbio je požar koji je nanio veliku štetu ovom historijskom objektu. Vatrogascima je trebalo šest sati da ugase vatru, u kojoj je šesnaest osoba lakše povrijeđeno. U požaru je izgorjelo i 150 trgovina, od njih ukupno 5.500, koliko je smješteno u Bazaru.

Pored praktične primjene i činjenice da se u njemu odvija društveni i trgovački života Tabriza, ogroman je i kulturno-historijski značaj Bazara, starog skoro hiljadu godina. Tabriz je od davnina bio mjesto kulturne razmjene, a njegov historijski Bazar bio je jedan od najvažnijih trgovačkih centara na Putu svile, o čemu je pisao i Marco Polo.

Kompleks Bazara sastoji se od niza objekata, zgrada i zatvorenih prostora za različite namjene. Svi su oni međusobno uvezani i sagrađeni od cigle, te natkriveni tako da tvore jednu arhitektonsku cjelinu.

Ovaj je Bazar bio slavan još u 13. stoljeću, kada je grad, tada smješten u pokrajini istočnog Azerbejdžana, postao glavni grad kraljevstva Safavida. Izgubio je status glavnog grada u 16. stoljeću, ali je ostao važan kao trgovačko središte sve do kraja 18. stoljeća, s ekspanzijom osmanske vlasti.

Bazar, kao centar Tabriza, zbog svog je značaja 2010. godine proglašen dijelom svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Na društvenim mrežama postavilo se odmah nakon požara pitanje hoće li se skupljati donacije za obnovu Bazara, kao što je to bio slučaj nakon što je također u požaru oštećena crkva Notre-Dame u Parizu.

Za potrebe njenog kompletnog renoviranja procijenjena je suma od 1,13 do 2,3 milijarde dolara. S druge strane, šteta na Bazaru u Tabrizu iznosi milion i 280 hiljada dolara.

PROČITAJTE I...

Medena zemlja (Honeyland), Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov, Sjeverna Makedonija, 2019, 87 minuta

Prvi pisani tragovi riječi gnawa, za koju se pretpostavlja da dolazi iz regije Sous na jugozapadu Maroka, potječu s početka 19. stoljeća. Danas gnawa označava sakralnu islamsku muziku, ponavljajuću i duboku, pjesme u kojima se priziva Allaha. Ta se muzika iz Maroka, iz tamošnjih sela i gradova, u prošlom stoljeću proširila širom svijeta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!