U Tabrizu gorio jedan od najznačajnijih svjetskih bazara

Kompleks Bazara sastoji se od niza objekata, zgrada i zatvorenih prostora za različite namjene. Svi su oni međusobno uvezani i sagrađeni od cigle, te natkriveni tako da tvore jednu arhitektonsku cjelinu.

Piše: Hamza RIDŽAL

U večernjim satima 8. maja u Bazaru u iranskom gradu Tabrizu, jednom od najznačajnijih objekata te vrste u svijetu, izbio je požar koji je nanio veliku štetu ovom historijskom objektu. Vatrogascima je trebalo šest sati da ugase vatru, u kojoj je šesnaest osoba lakše povrijeđeno. U požaru je izgorjelo i 150 trgovina, od njih ukupno 5.500, koliko je smješteno u Bazaru.

Pored praktične primjene i činjenice da se u njemu odvija društveni i trgovački života Tabriza, ogroman je i kulturno-historijski značaj Bazara, starog skoro hiljadu godina. Tabriz je od davnina bio mjesto kulturne razmjene, a njegov historijski Bazar bio je jedan od najvažnijih trgovačkih centara na Putu svile, o čemu je pisao i Marco Polo.

Kompleks Bazara sastoji se od niza objekata, zgrada i zatvorenih prostora za različite namjene. Svi su oni međusobno uvezani i sagrađeni od cigle, te natkriveni tako da tvore jednu arhitektonsku cjelinu.

Ovaj je Bazar bio slavan još u 13. stoljeću, kada je grad, tada smješten u pokrajini istočnog Azerbejdžana, postao glavni grad kraljevstva Safavida. Izgubio je status glavnog grada u 16. stoljeću, ali je ostao važan kao trgovačko središte sve do kraja 18. stoljeća, s ekspanzijom osmanske vlasti.

Bazar, kao centar Tabriza, zbog svog je značaja 2010. godine proglašen dijelom svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Na društvenim mrežama postavilo se odmah nakon požara pitanje hoće li se skupljati donacije za obnovu Bazara, kao što je to bio slučaj nakon što je također u požaru oštećena crkva Notre-Dame u Parizu.

Za potrebe njenog kompletnog renoviranja procijenjena je suma od 1,13 do 2,3 milijarde dolara. S druge strane, šteta na Bazaru u Tabrizu iznosi milion i 280 hiljada dolara.

PROČITAJTE I...

: Sevdalinka nije bosanska ljubavna pjesma, regionalna ljubavna pjesma, južnoslavenska ljubavna pjesma, ona je bošnjačka usmena ljubavna pjesma – posebna vrsta. A postala je kasnije i bosanska, i južnoslavenska u jednom širem smislu zahvaljujući njenom prihvatanju u šire okvire. Mi tačno danas književnohistorijski možemo rekonstruirati taj put širenja i prihvatanja sevdalinke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!