U potrazi za radnicima

Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvo, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000.

 

Tokom cijele ove godine objavljuju se u BiH oglas trgovačkih lanaca iz Hrvatske koji traže radnu snagu. Tako “Lidl” nudi posao u trgovinama uz “iznadprosječna fiksna primanja”, plaćanje svake radne minute, pokrivene troškove javnog prijevoza, ali i plaćen smještaj.

Ali “Lidl” nije jedini trgovački lanac koji traži radnike u BiH i drugim zemljama regije, rade to i drugi lanci koji posluju u Hrvatskoj zbog nedostatka radne snage. Tržište rada BiH preplavljeno je oglasima iz inostranstva, radnike traže preko društvenih mreža, ali i specijaliziranih portala za zapošljavanje.

Vrlo je teško pratiti kretanje ponude i potražnje na društvenim mrežama, ali podaci tih portala djelimično ukazuju kolika je potražnja za radnicima iz BiH.

Prema posljednjim dostupnim analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba, u prvoj polovini 2018. godine objavljeno je 4.742 oglasa za posao, a broj oglasa iz inostranstva iznosio je 9% od ukupnog broja oglasa, i to predstavlja povećanje od 38% u odnosu na isti period 2017. godine.

Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu jesu Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Broj prijava iznosio je 4.650 i veći je za 55% u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj broj iznosio 2.998. Prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvo, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000.

Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je, s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske, sigurno isti ili veći od Slovenije.

Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini. Istraživanje mobilnosti radne snage koje su proveli Posao.ba, portal The Networks i konsultanska kuća “The Boston Cosulting Group” i u kojem je učestvovalo oko 400.000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta govori da je 80% ljudi spremno otići iz BiH, a najvažniji razlozi su: bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plaća.

Za naše ljude najatraktivnije su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška. /J. S./

 

 

 

PROČITAJTE I...

Sindikat apelira na ministra Džindića da se ne pokoleba i ne uzmiče pred “ovim perfidnim napadima, koji nisu motivirani proklamiranom borbom za dobrobit RMU Banovići, ljudska prava, toleranciju i jednakost, već nekim drugim, podmuklim, politikantskim, pa i ličnim interesima”.

Da bi osoba koja je podnijela zahtjev za azil mogla pristupiti tržištu rada u Bosni i Hercegovini, mora čekati devet mjeseci. Ako u toku tih devet mjeseci zahtjev za azil ne bude obrađen i ako za to krivac nije podnosilac azila, osoba se može prijaviti na evidenciju nezaposlenih osoba pri kantonalnim službama za zapošljavanje. Međutim, dok je migrant prijavljen na evidenciju zavoda, on nema pravo na zdravstvenu zaštitu niti bilo kakve novčane naknade. Kada se zaposli, odnosno kada dobije radnu dozvolu, na osnovu toga ima pravo na dobijanje dozvole za boravak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!