fbpx

U neizvjesnu budućnost idemo s minusom od 5 posto

Program predviđa i drugi set mjera koje za cilj imaju vratiti ekonomiju u 2021. godini na rast iz februara 2020. godine. Vlada Federacije BiH na raspolaganju ima samo instrumente fiskalne politike, što joj uveliko ograničava prostor za manevriranje i upravljanje krizom. Dakle, sve što Vlada Federacije može učiniti u ovom trenutku da potakne ekonomski rast odnosi se na djelimično oslobađanje privrede fiskalnih i parafiskalnih nameta, zatim preusmjeravanje novca iz budžeta u projekte koji bi mogli potaknuti ekonomski rast, a sve to uz krajnji oprez da se ne ugrozi priliv novca u budžet i finansiranje osnovnih obaveza Vlade Federacije BiH za plaće, socijalne naknade i penzije

 

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Federalna vlada usvojila je 18. juna Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020.-2021, a s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini, a premijera FBiH ovlastila za njegovu realizaciju.

Program je usvojen zbog negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom novog virusa korona.

Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju privrede (omogućen rebalansom budžeta FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM.

Od preostalog iznosa, 150 miliona KM bit će stavljeno na raspolaganje za izgradnju cesta, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi, i u tom slučaju, bila osigurana stabilnost i redovnost isplate penzija. Ako budu realizirane ove mjere, privredi će, putem subvencija, u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 miliona KM, te 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.

Finansijski stabilniji kantoni imat će i svoje specifične mjere pa se očekuje da se ukupno, kroz razne subvencije, u privredu ubrizga dodatnih 100 do 130 miliona KM. Također, iz budžeta FBiH kantonima će putem transfera biti doznačeno 200 miliona KM, a općinama i gradovima 30 miliona KM. Prenamjenom namjenskih sredstava nižim nivoima vlasti bit će oslobođena dodatna značajna sredstva. Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara te mogu biti nazvane i pasivnim.

Program predviđa i drugi set mjera koje bi se mogle nazvati aktivnim, a koje za cilj imaju da ekonomiju u 2021. godini vrate na rast iz februara 2020. godine. Treba napomenuti i to da Vlada Federacije BiH na raspolaganju ima samo instrumente fiskalne politike, što joj uveliko ograničava prostor za manevriranje i upravljanje krizom. Sve što Vlada Federacije može učiniti u ovom trenutku da potakne ekonomski rast odnosi se na djelimično oslobađanje privrede fiskalnih i parafiskalnih nameta, zatim preusmjeravanje novca iz budžeta u projekte koji bi mogli potaknuti ekonomski rast, a sve to uz krajnji oprez da se ne ugrozi priliv novca u budžet i finansiranje osnovnih obaveza Vlade Federacije za plaće, socijalne naknade i penzije.

Ključni ciljevi mjera uključuju očuvanje radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimuliranje ekonomskog oporavka, održavanje fiskalne stabilnosti (isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina te drugih budžetskih transfera), podršku izvozu, s ciljem održavanja vanjskotrgovinske ravnoteže, održavanje makroekonomske stabilnosti u uvjetima umjerenog rasta unutrašnjeg i vanjskog zaduženja, reformu javnih preduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sistema socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, te ubrzavanje provedbe javnih investicija.

Savjetnik premijera FBiH, ekonomista Goran Miraščić u razgovoru za Stav najavio je da će kroz mjere fiskalne politike doći do određenih izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima s ciljem rasterećenja privrede. Osim toga, plan je i ukidanje parafiskalnih nameta, te mjere za suzbijanje sive ekonomije. Vlada će stimulirati privrednike da izađu iz “sive zone” i uđu u legalne tokove. Ako i nakon toga oni ne uđu u legalne tokove, bit će rigorozno kažnjeni. Vlada nije pobornik kažnjavanja, ipak bi bilo bolje da privrednici iskoriste stimulaciju koju će Vlada ponuditi.

Cilj Vlade jeste da kroz izmjenu zakonskih rješenja poboljša ukupni privredni ambijent u Federaciji BiH, te da rastereti privredu koliko je god to moguće u pogledu cijene rada kako bi privreda Federacija BiH postala što konkurentnija.

“Tokom ove krize vidjeli smo da se prekidaju lanci snabdijevanja. Kompanije sa Zapada odustaju od lanaca snabdijevanja iz Azije. Procjenjuje se da će alternativu tražiti na Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini. Ovo je prilika da se i mi uključimo u nove lance snabdijevanja zapadnih kompanija i zbog toga je izuzetno važno da popravimo poslovni i fiskalni ambijent kako bismo preuzeli dio tih lanaca snabdijevanja”, kaže Miraščić.

Istovremeno, radit će se i na povećanju otpornosti ekonomije na šokove, kakav je upravo ekonomska kriza izazvana pandemijom novog virusa korona.

Primjera radi, naša privreda dominantno je orijentirana na uvoz posebno prehrambenih proizvoda, što se tokom pandemije pokazalo kao velika slabost. Gotovo 70 posto hrane uvozimo. Vlada Federacije kroz ovaj Program nastoji osigurati otkup svega što naši poljoprivrednici proizvedu, promijeniti strukturu poljoprivrednih poticaja kako bismo barem djelimično smanjili ovisnost o uvozu.

Poseban izazov u ovoj krizi jeste potaknuti rast privatne potrošnje. Naime, karakteristika ove krize jeste da je imala udar na ponudu i potražnju. Za oporavak je neophodan rast potražnje i potrošnje. U situaciji vrlo ograničenih instrumenata za intervenciju taj je izazov još i veći nego u drugim zemljama.

“Mjere ograničenja negativno su utjecale na sve pa i na potražnju. Međutim, sada vidimo da se lagano budi ekonomska aktivnost, mada nije ni izbliza kao u februaru 2020. Vidimo da se povećava broj zaposlenih, što opet za sobom vuče i povećanje privatne potrošnje”, objašnjava Miraščić.

Otežavajuća okolnost jeste, prema njegovim riječima, to što je veliki broj naših ljudi u zemljama Evropske unije ostao bez posla, što u konačnici znači i manje doznaka. Za ilustraciju, prošle je godine samo preko banaka u Bosni i Hercegovini došlo tri milijarde maraka doznaka iz inostranstva, što je oko 9 posto BDP-a BiH, odnosno 13 posto BDP-a Federacije BiH.

Olakšavajuća okolnost za Federaciju BiH jeste to što ima dosta rezervi za javne investicije, posebno u putnu infrastrukturu, a one imaju najveći multiplikator efekt. Osim intenzivnije izgradnje autoceste, Vlada planira značajnija ulaganja u ostalu cestovnu infrastrukturu. Javne investicije imaju izuzetno dobar utjecaj na privredni rast u vrijeme krize jer uključuju angažman domaćih firmi i radnika, kao i domaćih resursa, što onda podstiče i privatnu potrošnju.

Tokom pandemije shvatili smo da je, iako smo i ranije znali da je važno, digitalizacija poslovanja neophodna, poslovanje je lakše i jeftinije.

“Mi smo to radili, ali nedovoljno brzo, sada kada smo vidjeli koliko je to važno, sve ćemo digitalizirati i uvezati na svim nivoima gdje je god moguće”, kaže Miraščić, najavljujući Program ekonomske stabilizacije i oporavka Vlade FBiH.

Sve ovo trebalo bi na nas 2021. godine vratiti na poziciju na kojoj smo bili u februaru 2020. godine. Simulacije koje su radili ekonomisti Vlade Federacije BiH pokazuju da ćemo ove godine imati pad realnog BDP-a od 3,2 do 5 posto, međutim, kada se uzme u obzir da smo prije pandemije imali projekciju rasta u ovoj godini od 2 posto, onda je naš realni pad od pet do sedam posto.

Da li će mjere koje je predvidjela Vlada Federacije BiH uroditi plodom i da li ćemo BDP izvući iz ponora dubokog sedam posto, zavisi i od vrlo nepredvidivih budućih okolnosti. Sve projekcije rađene su pod pretpostavkom da će ekonomija u drugom polugodištu raditi normalno, bez restrikcija, kako naša, tako i ekonomija Evropske unije. Da li će tako biti, niko ne zna.

Prethodni članak

NVO ekstremizam 2.0

PROČITAJTE I...

“Trenutno imamo deficit s određenim radnicima, to su prvenstveno bravari, varioci i čistačice. U prethodnom periodu, za vrijeme prošle uprave, primljeni su određeni ljudi bez planova s pogona i njihovih potreba, pa i angažirana treća lica za određene poslove. Zatekli smo ugovor potpisan s privatnom firmom o angažmanu varilaca i bravara, kojoj je plaćano godišnje 100.000 maraka za angažiranje njihovih radnika u našem rudniku. Među oko 3.000 zaposlenih u Rudniku nema bravara i varilaca”

Bez obzira na nedostatke naše statistike i ozbiljne ekonomske analize, podaci ukazuju na to da smo u teškoj situaciji. Najrelevantniji pokazatelj svakako je prihod od indirektnih poreza, u prvom redu poreza na dodanu vrijednost, koji čini većinu tih prihoda. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine naplaćeno je 3,4 milijarde maraka indirektnih poreza, što je smanjenje od 369 miliona u odnosu na isti period 2019. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!