U kulturi Bošnjaka mevlud opstoji duže od 400 godina

Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine

Piše: Hamza RIDŽAL

Mevludi su posebni književni spjevovi čiju osnovnu tematsku liniju čine događaji iz života posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s. To su ritmizirani spjevovi namijenjeni vokalnom, ali ne i instrumentalnom izvođenju. Vokalna izvedba mevluda uvijek je prilagođena mekamskom sistemu orijentalno-islamske muzičke tradicije, što učačima ostavlja prostor improvizacije i prilagođavanja značenja teksta mekamskom sistemu. Iako su zabilježeni slučajevi da su pojedini tabiini recitirali pjesme u čast Poslanika, a. s., mevlud je tek u doba dinastije Fatimija u Egiptu prerastao u institucionalni oblik obilježavanja Poslanikovog rođenja.

OD ALI-DEDE BOŠNJAKA DO DANAŠNJIH DANA

Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine.

Prvi bošnjački autor za kojeg znamo da je napisao mevlud bio je Ali-dede Bošnjak u 16. stoljeću, pa može reći da forma mevluda opstoji u kulturi Bošnjaka u kontinuitetu duže od 400 godina. Ipak, zlatno doba mevluda bila je druga polovina 19. i početak 20. stoljeća, kad su napisani i najrasprostranjeniji mevludi koji su uče po bosanskim džamijama i tekijama.

Riječ je o mevludima Saliha Gaševića, Arifa Sarajlije, Safvet-bega Bašagića… Poetski najuspjelijim mevludom smatra se mevlud Muse Ćazima Ćatića. Njegov Lejlei-Mevlud svrstava se u red najljepših pjesničkih ostvarenja bošnjačke književnosti s početka 20. stoljeća, a njegovoj neobičnosti doprinosi i to što je pisan u šesnaestercu, a ne u jedanaestercu, kao većina drugih.

“Rijaset IZ i ove godine nizom programskih, osmišljenih manifestacija, uključuje se u obilježavanje mevluda, rođenja Muhammeda, a. s., iskazujući na taj način, zajedno sa svojim džematlijama, medžlisima i džematima, ljubav prema najodabranijem Allahovom stvorenju”, kaže direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić, istaknuvši da se time nastavlja tradicija učenja mevluda ukorijenjena na našem prostoru. Ona je i danas veoma živa, a Bošnjaci mevlud uče ne samo u danima rođenja Muhammeda, a. s., već i u drugim svečanim prilikama kakve su rođenje, useljenje u kuću… Sve su te prilike, po riječima  profesora Ismeta Bušatlića, služile Bošnjacima kako bi iznova iskazali svoju ljubav prema Poslaniku, a. s.

MEVLUD SE NE PJEVA, ON SE UČI

“Bošnjaci svoju ljubav iskazuju prema onome koga vole lijepim riječima, često tako lijepim i tako biranim da se one u pjesmu slože, pa ih Bošnjaci od prigode do prigode rado pjevaju. No, ima posebnih ljubavi. Bošnjaci kao muslimani posebno snažnu, stalnu i trajnu ljubav gaje prema Uzvišenom Bogu i Njegovom miljeniku Muhammedu, a. s. I tu ljubav su iskazivali kroz pjesme koje se ne pjevaju nego se uče. Stoga mevlud jeste pjesma, ali se ona uči. Prigode iz Poslanikovog života bile su snažna inspiracija Bošnjacima, onima koji su bili inspirirani i koji su znali napisati lijepu riječ, da tu inspiraciju pretoče u stih. Koliko je ko od njih dosegnuo, možemo suditi po tome koliko je nečiji tekst umjetnički vrijedan, ili koliko je muzikalan i narodu blizak. No, koliko je bila snažna čija inspiracija – to samo Allah zna. Kroz stoljeća kroz koja živimo islam, Bošnjaci su iskazivali svoju ljubav prema Poslaniku preko tekstova onih koji su tu ljubav znali pretočiti u stih”, poručuje Ismet Bušatlić, ujedno primijetivši zanimljivu višeznačnost riječi “mevlud” u bosanskom jeziku. Mevlud je i datum u kalendaru, i događaj u džamiji ili kući, ali i tekstualni sadržaj koji se tom prilikom uči.

 

PROČITAJTE I...

Međuprostor u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi ipak nije tako bezizlazan kako se čini. Bosne će biti i ima sve dok u nju vjeruje njen većinski narod – Bošnjaci. Zato je nekima stalo da ovaj narod obespamete, da ga ostave na razini infantilnog i nedoraslog konstrukta koji neprestano teži da ga neko posvoji

Stanovništvo i predstavnici lokalnih vlasti ističu da se migrantima treba pomoći i da se prema njima treba humano postupati, no ni Grad Tuzla, ni Grad Živinice ne žele da se migrantski kampovi grade na njihovim teritorijama, u naseljenim područjima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!